Dok se za Valentinovo slave romantični osjećaji, znanost otkriva da je ljubav puno više od apstraktne emocije. Riječ je o složenom biokemijskom procesu koji izravno utječe na naš mozak, jača imunitet i može nam produljiti život.
Iako se Dan zaljubljenih veže uz legende o svetom Valentinu i potajnim vjenčanjima u trećem stoljeću, moderna znanost nudi daleko dublji uvid u snagu osjećaja koje slavimo. Ljubav, bilo romantična, prijateljska ili obiteljska, nije samo poetska inspiracija, već snažan biološki mehanizam ključan za opstanak i blagostanje. Kada se zaljubimo ili osjetimo duboku povezanost, naš mozak preplavi koktel moćnih kemikalija. Glavnu ulogu igra dopamin, neurotransmiter odgovoran za osjećaj euforije i nagrade, stvarajući efekt sličan ovisnosti koji nas tjera da tražimo blizinu voljene osobe. Istovremeno, oksitocin, poznat kao “hormon maženja” ili povezivanja, učvršćuje emocionalne veze, gradi povjerenje i smanjuje osjećaj tjeskobe.
Neurokemijska oluja
Ova neurokemijska oluja mijenja način na koji naš mozak funkcionira. Istraživanja pomoću magnetske rezonancije pokazala su kako se u stanjima duboke povezanosti pojačava aktivnost u centrima za nagradu, dok se istovremeno smanjuje aktivnost u amigdali, dijelu mozga zaduženom za strah i anksioznost. Zanimljivo je da se smanjuje i aktivnost u prefrontalnom korteksu, koji je odgovoran za racionalno prosuđivanje, što objašnjava zašto u početnim fazama ljubavi često idealiziramo partnera i zanemarujemo njegove mane. U ranim, strastvenim fazama veze razina serotonina, regulatora raspoloženja, može pasti na razine slične onima kod osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem, što dovodi do opsesivnog razmišljanja o partneru.
Ljudi u stabilnim i sretnim vezama statistički žive duže, imaju niži krvni tlak i značajno manji rizik od kardiovaskularnih bolesti
No, utjecaj ljubavi ne zaustavlja se na mozgu; on se proteže na cijelo tijelo, donoseći mjerljive zdravstvene prednosti. Ljudi u stabilnim i sretnim vezama statistički žive duže, imaju niži krvni tlak i značajno manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osjećaj sigurnosti i podrške koji pruža bliska veza izravno smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, što posljedično jača imunološki sustav i čini nas otpornijima na infekcije. Osjećaj voljenosti čak djeluje i kao prirodni analgetik, jer mozak aktivira centre za kontrolu boli, smanjujući percepciju neugode.
Emocionalna bol uzrokovana prekidom veze ili gubitkom aktivira ista područja u mozgu kao i fizička bol, što objašnjava zašto se osjećamo kao da nas doista nešto boli
Važno je naglasiti da ove blagodati nisu rezervirane isključivo za romantične partnere. Snažna prijateljstva i bliski obiteljski odnosi, koje su stari Grci opisivali kao ljubav “philia” i “storge”, aktiviraju slične neurološke mehanizme i pružaju jednako snažnu zaštitu za mentalno i fizičko zdravlje. S druge strane, znanost potvrđuje i da “slomljeno srce” nije samo fraza. Emocionalna bol uzrokovana prekidom veze ili gubitkom aktivira ista područja u mozgu kao i fizička bol, što objašnjava zašto se osjećamo kao da nas doista nešto boli. U ekstremnim slučajevima emocionalni stres može izazvati takotsubo kardiomiopatiju, poznatu kao “sindrom slomljenog srca”, stanje koje privremeno slabi srčani mišić i oponaša simptome srčanog udara. To je samo još jedan dokaz da su srce i mozak neraskidivo povezani, a ljubav sila koja oblikuje naše zdravlje jednako snažno kao i naše živote. ( Ordinacija.hr )
