Saznajte gdje se krpelji najčešće pojavljuju, kako spriječiti ubod i prepoznati znakove bolesti poput Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa.
S dolaskom toplijih dana i sve češćim boravkom u prirodi započinje i sezona krpelja. Ove sitne životinjice, koje pripadaju skupini paučnjaka, najaktivnije su u proljeće i rano ljeto, kada temperature i vlažnost zraka stvaraju idealne uvjete za njihov razvoj.
Iako su gotovo neprimjetni, krpelji mogu predstavljati velik zdravstveni rizik jer se hrane krvlju životinja i ljudi te mogu prenositi zarazne bolesti. Upravo zato stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” upozoravaju na važnost prevencije i pravodobne reakcije u slučaju uboda.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji je ujedno i najvažniji prijenosnik bolesti poput Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa.
Gdje i kada se krpelji pojavljuju?
Krpelji su, ističe Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju, najaktivniji u proljeće i rano ljeto, od travnja do lipnja, kada toplina i vlaga stvaraju idealne uvjete za njih. U manjem broju mogu se pojaviti i početkom jeseni, dok tijekom hladnijih zimskih mjeseci uglavnom miruju. Ipak, u blagim zimama bez snijega mogu se susresti i izvan uobičajene sezone.
U prirodi ih najčešće nalazimo:
- na listovima i granama grmlja
- u niskom raslinju i travi, do visine jednog metra
- u šikarama i rubovima šuma
- uz šumske staze, parkove, vrtove i izletišta
Krpelji ne skaču niti lete. Oni strpljivo čekaju prolazak toplokrvnog domaćina, životinje ili čovjeka, i prihvaćaju se za odjeću ili kožu. Nakon što dospiju na tijelo, polako hodaju tražeći idealno mjesto za ubod. Sam ubod traje desetak minuta i često prolazi neprimjetno zbog tvari u slini krpelja koje djeluju poput anestetika.
Koje bolesti prenose krpelji?
Krpelji su poznati prenosioci bolesti, a u Hrvatskoj najčešće mogu prenijeti:
- Lyme boreliozu (Lajmska bolest)
- Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Rjeđe se mogu javiti i tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se pojavljuju u tzv. prirodnim žarištima – područjima gdje žive zaraženi krpelji. Virus KME češće se nalazi u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, dok je bakterija uzročnik Lyme borelioze rasprostranjena po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, uključujući šire područje Zagreba.
Kako spriječiti ubod krpelja?
Prilikom boravka u prirodi, bilo da se radi o šetnji, rekreaciji ili obavljanju poslova na otvorenom, uvijek treba imati na umu mogućnost uboda krpelja. Kako biste smanjili rizik, važno je pridržavati se nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih mjera:
1. Izbjegavanje rizika u prirodi
- Izbjegavajte područja za koja je poznato da su nastanjena krpeljima.
- U takvim područjima hodajte obilježenim stazama i ne provlačite se kroz gusto grmlje.
- Ne ostavljajte odjeću na travi ili grmlju te izbjegavajte ležanje direktno na tlu.
2. Odjeća i obuća
- Nosite odjeću koja pokriva ruke i noge – hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava.
- Nosite zatvorenu obuću, a nogavice hlača uvucite u čarape, dok majice/košulje stavite unutar hlača.
- Svijetla odjeća olakšava uočavanje krpelja prije nego što dospiju do kože.
3. Primjena repelenta
- Repelente (sredstva za odbijanje krpelja) nanosite na izložene dijelove kože, gdje djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju.
- Repelent se može nanositi i na odjeću – uvijek provjerite upute proizvođača za način primjene i potrebu ponovnog nanošenja.
- Ako koristite kremu sa zaštitnim faktorom, repelent nanesite nakon kreme.
4. Redoviti pregled tijela
- Tijekom boravka u prirodi pregledajte tijelo svakih 2–3 sata.
- Nakon povratka kući obavezno se pregledajte, osobito ako ste bili u područjima poznatim po zaraženim krpeljima (npr. obronci Medvednice).
- Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije nego što se pričvrste, stoga je rano otkrivanje ključno.
- Obratite posebnu pažnju na:
- vlasište i rubno područje glave (iza ušiju, zatiljak, vrat)
- prepone i pazuhe
- područje iza koljena i pupak
5. Higijena nakon boravka u prirodi
- Po povratku se presvucite i otuširajte, uključujući i pranje kose, kako biste uklonili krpelje koji još traže pogodno mjesto za ubod.
Postupak u slučaju uboda krpelja
Ako primijetite krpelja na tijelu, postupite pažljivo:
- Obavijestite osobu o mogućim znakovima infekcije, kako lokalnim (crvenilo, otok, bol) tako i sistemskim (povišena temperatura, bolovi u zglobovima, glavobolja).
Odstranjivanje krpelja
- Koristite pincetu za čupanje dlačica i uhvatite krpelja što bliže koži.
- Povlačite polako i ravno, pazeći da se tijelo krpelja ne ošteti.
- Po potrebi koristite povećalo za preciznije hvatanje.
- Trganjem krpelja dio može ostati u koži, što povećava rizik od zaraze. U tom slučaju obavezno potražite liječničku pomoć.
Što nikako ne smijete raditi
- Ne premazujte krpelja alkoholom, uljem ili mašću.
- Ne pokušavajte ga „upaliti“ šibicom. Takve metode mogu uzrokovati da krpelj isprazni sadržaj trbušne šupljine u tijelo, povećavajući rizik od infekcije.
- Nemojte dirati krpelja golim rukama.
Nakon vađenja
- Mjesto uboda premazati antiseptikom.
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna bolest koju uzrokuje virus iz porodice Flaviviridae. U Hrvatskoj se javlja srednjoeuropski tip bolesti, dok su drugi tipovi, poput dalekoistočnog i sibirskog, rijetki i prisutni u dalekim dijelovima Europe i Azije.
Do zaraze najčešće dolazi ubodom zaraženog krpelja, ali u rijetkim slučajevima virus se može prenijeti i konzumacijom nepasteriziranih mliječnih proizvoda od zaraženih životinja, najčešće koza.
Tijek bolesti je obično dvostruk:
Prva faza nalikuje gripi i javlja se u 2/3 oboljelih. Simptomi uključuju:
- umor i opću slabost
- povišenu temperaturu
- glavobolju
- mučninu i povraćanje
- bolove u mišićima
Druga faza, koja se javlja u manjeg broja bolesnika, može zahvatiti središnji živčani sustav. Simptomi uključuju:
- jaku glavobolju i ukočen vrat
- osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
- mučninu i povraćanje
- ponekad vrtoglavicu, pospanost, poremećaje svijesti ili nesvjesne trzaje očiju
- u rijetkim slučajevima bolest može napredovati do upale mozga (encefalitis)
Specifičnih antivirusnih lijekova za KME trenutno nema, stoga je najbolja zaštita prevencija cijepljenjem. Stručnjaci preporučuju započeti cijepljenje tijekom zimskih mjeseci, prije početka sezone krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, a zaštita je već nakon druge doze vrlo visoka (oko 97%). Važno je naglasiti da cijepljenje nakon uboda krpelja ne štiti, stoga je pravovremena primjena ključna.
Tko se treba cijepiti protiv KME?
Iako većina krpelja nije zaražena, rizik se povećava kod čestog boravka u prirodi na područjima s prirodnim žarištima. Cijepljenje se preporučuje šumarima, šumskim radnicima, vojnicima, ali i rekreativcima – izletnicima, planinarima, lovcima i turistima.
Detaljne informacije o cijepljenju dostupne su na web stranici NZJZ “Dr. Andrija Štampar” i telefonskim putem.
Lyme borelioza
Lyme boreliozu uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, koju prenose krpelji, najčešće šumski krpelj (Ixodes ricinus). Bolest može zahvatiti više organskih sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.
Prvi znak infekcije obično je prstenasta kožna promjena, poznata kao erythema migrans, koja se pojavljuje 7–14 dana nakon uboda i postupno se širi, u prosjeku oko 1 cm dnevno. Središte crvenila postaje svjetlije, a promjena može biti popraćena:
- povišenom temperaturom
- pečenjem ili bolnošću kože
- povećanjem regionalnih limfnih čvorova
Ako se bolest ne prepozna na vrijeme, bakterija se može proširiti krvlju i zahvatiti druge organe, posebno zglobove, srce i živčani sustav, što može dovesti do kronične i perzistentne infekcije.
Rana primjena antibiotika vrlo je učinkovita u liječenju bolesti i sprječavanju komplikacija. Zbog toga je važno pravovremeno prepoznati promjene na koži i simptome koji mogu ukazivati na infekciju. Lyme borelioza se u Hrvatskoj najčešće javlja u kontinentalnim područjima, iznad 45° sjeverne geografske širine, s vrhuncem oboljenja u razdoblju od svibnja do srpnja.
(Ordinacija.hr)
