S prvim zrakama sunca na tržnice su stigle i omiljene crvene kraljice proljeća. Osim što su neodoljivo ukusne, jagode su prava riznica nutrijenata koji nude nevjerojatne zdravstvene prednosti, od jačanja imuniteta do zaštite srca i mozga
Dolazak prvih jagoda na tržnice i u trgovine za mnoge je nepogrešiv znak da je topliji dio godine napokon stigao. Njihov opojan miris, sočna tekstura i prepoznatljiva slatkoća čine ih jednim od najomiljenijih voća na svijetu. No, jagode su mnogo više od slasnog zalogaja ili savršenog dodatka kolačima i desertima. Ispod njihove žarko crvene površine krije se prava nutritivna bomba koja nudi izvanredne zdravstvene blagodati uz minimalan broj kalorija. Upravo ta kombinacija, bogatstvo hranjivih tvari i prirodno nizak udio šećera, čini ih gotovo savršenom namirnicom koju je teško nadmašiti.
Superiorniji izvor vitamina C
Iako većina ljudi instinktivno poseže za narančom kada razmišlja o jačanju imuniteta, jagode su zapravo daleko superiorniji izvor vitamina C. Samo osam srednjih jagoda sadrži nevjerojatnih 160 posto preporučene dnevne doze ovog ključnog vitamina, što je osjetno više od jedne prosječne naranče. Vitamin C je esencijalan za funkcioniranje našeg obrambenog sustava jer potiče proizvodnju T-stanica i B-stanica, specijaliziranih vojnika našeg tijela koji se bore protiv infekcija i virusa. Osim toga, vitamin C je snažan antioksidans koji ima protuupalna svojstva, igra vitalnu ulogu u procesu zacjeljivanja rana i neophodan je za sintezu kolagena, proteina koji našoj koži daje čvrstoću i elastičnost.
One su prepune snažnih antioksidansa, posebice antocijanina, biljnih pigmenata koji im daju karakterističnu crvenu boju. Znanstvene studije su pokazale da upravo ti spojevi mogu značajno pridonijeti kardiovaskularnom zdravlju.
Zdravlje srca i krvožilnog sustava jedna je od najznačajnijih dobrobiti koje donosi redovita konzumacija jagoda. One su prepune snažnih antioksidansa, posebice antocijanina, biljnih pigmenata koji im daju karakterističnu crvenu boju. Znanstvene studije su pokazale da upravo ti spojevi mogu značajno pridonijeti kardiovaskularnom zdravlju. Redovita konzumacija jagoda čvrsto se povezuje sa smanjenjem razine “lošeg” LDL kolesterola i triglicerida u krvi, koji su ključni faktori rizika za razvoj ateroskleroze i srčanih bolesti. Neka su istraživanja pokazala da svakodnevni unos može smanjiti ukupni kolesterol i do deset posto. Uz to, jagode su dobar izvor kalija, minerala koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka i opuštanju krvnih žila.
Zaštitna moć jagoda proteže se i na naš najvažniji organ, mozak. Kako starimo, naše kognitivne funkcije prirodno slabe, no brojna istraživanja sugeriraju da jagode mogu znatno usporiti taj neizbježan proces. Prestižna “Nurses’ Health Study”, koja je tijekom šest godina pratila više od 16.000 sudionika, otkrila je da su osobe koje su jele najviše jagoda i borovnica imale znatno sporiji kognitivni pad. Njihove su misaone sposobnosti ostale na razini osoba mlađih i do dvije i pol godine. Štoviše, istraživači s Rush sveučilišta otkrili su da su ljubitelji jagoda imali čak 34 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Vjeruje se da je za to zaslužna sposobnost antioksidansa iz jagoda da smanje sistemsku upalu u tijelu, koja se smatra jednim od ključnih pokretača neurodegenerativnih, ali i drugih kroničnih bolesti poput osteoartritisa.
Regulacija šećera i potpora probavi
Unatoč svom slatkom okusu, jagode su izvanredan saveznik u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Imaju nizak glikemijski indeks, što znači da njihova konzumacija ne uzrokuje nagle i štetne skokove glukoze. To ih čini sigurnom i vrlo poželjnom namirnicom za osobe s dijabetesom ili one koji paze na unos šećera. Uz to, jagode su bogate vlaknima koja usporavaju probavu, produljuju osjećaj sitosti i služe kao hrana za korisne bakterije u našim crijevima, čime izravno promiču zdravlje crijevne mikroflore i osiguravaju dobru probavu.
Tko ipak treba biti na oprezu
Iako većina ljudi može uživati u jagodama bez ikakvih problema, važno je napomenuti da one spadaju u skupinu češćih alergena, osobito kod male djece. Osobe koje su već alergične na pelud breze ili na jabuke imaju veću vjerojatnost razvoja sekundarne alergije na jagode. One također sadrže prirodne kemikalije zvane salicilati, na koje neki ljudi mogu biti osjetljivi, što se može manifestirati kožnim osipom ili oteklinama. Naposljetku, sadrže i goitrogene, spojeve koji mogu ometati rad štitnjače, pa bi osobe s postojećim poremećajima štitnjače trebale biti umjerene u njihovom unosu. Za većinu zdravih odraslih osoba, jedna šalica jagoda dnevno idealna je mjera koja osigurava obilje zdravstvenih prednosti bez ikakvog rizika. ( Ordinacija.hr )
