Peludne alergije kod djece sve su češće. Saznajte koji su prvi simptomi, kako razlikovati alergiju od obične prehlade te kada potražiti savjet alergologa.
Alergijske bolesti danas su jedan od značajnijih javno-zdravstvenih problema – procjenjuje se da više od 20% populacije pati od neke vrste alergije. Porast alergija osobito je izražen među djecom u industrijaliziranim područjima, ističu iz Poliklinike Sabol, što se povezuje sa zagađenjem zraka, promjenama u načinu stanovanja (klimatizacija), ali i, prema nekim autorima, povećanom procijepljenošću i ranom primjenom terapija.
Genetski i okolišni čimbenici
Alergije obično počinju u ranom djetinjstvu, iako se mogu razviti u bilo kojoj dobi. Njihov nastanak ovisi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. Djeca s atopijskom konstitucijom imaju genetsku sklonost snažnijem imunološkom odgovoru na inače bezopasne tvari iz okoline. Istraživanja pokazuju poligensko nasljeđivanje, ali okolišni faktori poput prehrane, njege, izloženosti duhanskom dimu u trudnoći i zagađenja zraka također igraju ključnu ulogu.
Kako se razvija alergijska reakcija?
Kod atopične djece, kontakt s alergenima (npr. pelud, hrana, grinje) pokreće pojačanu proizvodnju IgE protutijela. Ta protutijela vežu se za stanice mastocite i bazofile, čineći ih “senzibiliziranima” na određeni alergen.
Ponovni kontakt s alergenom dovodi do aktivacije stanica i oslobađanja medijatora upale, poput histamina, što uzrokuje ranu fazu alergijske reakcije (10–30 minuta) i simptome kao što su curenje nosa, kihanje, bronhoopstrukcija i pojačano lučenje sluzi.
Kasna faza alergijske reakcije nastupa 6–8 sati kasnije i može trajati do 24 sata, karakterizirana kroničnom upalom koja uzrokuje crvenilo, otok i infiltraciju sluznice upalnim stanicama.
Prvi znakovi alergija kod djece
Simptomi alergija rijetko se javljaju kod novorođenčadi. Obično se prvi znakovi pojave između trećeg i šestog mjeseca života, najčešće u obliku atopijskog dermatitisa ili probavnih tegoba, primjerice proljeva ili sporijeg napredovanja na težini zbog alergije na proteine kravljeg mlijeka. S rastom djeteta simptomi se mijenjaju – u školskom dobu najčešća je astma, a u adolescenciji peludna hunjavica. Taj prirodni slijed promjena poznat je kao alergijski marš.
Djeca s genetskom predispozicijom posebno su osjetljiva: ako je jedan roditelj alergičar, rizik iznosi 20–40%, a ako su oba roditelja alergična, rizik raste na 50–70%. Zato se u obiteljima s alergijama preporučuju preventivne mjere već u trudnoći – izbjegavanje kućnih ljubimaca, dima cigareta i potencijalnih alergena te dojenje najmanje šest mjeseci. Ako dojenje nije moguće, primjenjuju se hipoalergenski pripravci.
Peludna alergija i sezonski alergijski rinitis
S dolaskom proljeća povećava se i izloženost peludi. Peludna alergija kod djece najčešće se očituje kao sezonski alergijski rinitis, poznat i kao peludna hunjavica, te ponekad peludna astma. Glavni simptomi uključuju:
- kihanje,
- curenje nosa,
- svrbež i crvenilo očiju,
- pečenje u grlu.
Početak bolesti često izgleda kao obična prehlada, ali simptomi se ponavljaju u isto doba godine i traju dulje bez vrućice, što upućuje na alergijsku prirodu.
Dijagnoza se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu, kožnim i serološkim testovima (uključujući specifične IgE testove) te broju eozinofila u krvi i brisu nosne sluznice. Liječenje uključuje:
- Izbjegavanje alergena (peludi, grinja, prašine)
- Farmakoterapiju (nesedirajući antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi, antagonisti leukotrienskih receptora)
- Specifičnu imunoterapiju (SIT/SLIT) – jedinu uzročnu terapiju koja smanjuje osjetljivost organizma na alergene
- Klimatoterapiju – boravak u područjima s manje zagađenja i povoljnim klimatskim uvjetima
Uloga alergologa i kliničkog imunologa
Alergologija i klinička imunologija proučavaju, dijagnosticiraju i liječe alergijske bolesti i poremećaje imunološkog sustava. Pregled kod specijalista preporučuje se kada dijete pokazuje znakove:
- Alergijskih bolesti dišnog sustava – kašalj, kihanje, začepljen nos, svrbež očiju, otežano disanje
- Kožnih alergija – osip, urtikarije
- Alergije na hranu ili lijekove – bolovi u trbuhu, mučnina, oticanje usana i grla, anafilaksija
U Poliklinici Sabol, ističu, nude kompletnu dijagnostiku i liječenje alergija: atopijski dermatitis, alergijski rinitis, astmu, nutritivne alergije, urtikarije te reakcije na ubode insekata. Dijagnostički alati uključuju:
- Kožne ubodne i intradermalne testove
- Laboratorijske testove specifičnih IgE protutijela
- Spirometriju i bronhodilatacijske testove
- Test autolognim serumom i ultrazvuk pluća
Također, provode cijepljenje prema obveznom programu, kao i elektivno cijepljenje protiv rotavirusa, gripe, varičele i drugih bolesti, posebno kod imunokompromitirane djece.
(Ordinacija.hr)
