Plazmafereza, poznata i kao terapijska izmjena plazme, postupak je kojim se iz krvi uklanjaju štetne tvari. Iako zvuči kao znanstvena fantastika, ova metoda ključna je u liječenju niza po život opasnih stanja, od neuroloških poremećaja do rijetkih bolesti krvi.
Plazmafereza je sofisticirani medicinski postupak kojim se iz tijela uklanja krvna plazma kako bi se iz nje pročistile štetne tvari koje uzrokuju ili pogoršavaju bolest. Krvna plazma, tekući dio krvi koji čini više od polovice njezina volumena, sastoji se uglavnom od vode, no sadrži i ključne proteine, elektrolite i faktore zgrušavanja. U zdravom organizmu ti proteini nas štite, no kod brojnih autoimunih i drugih bolesti, u plazmi se nakupljaju patogeni elementi, poput abnormalnih protutijela (autoantitijela), imunoloških kompleksa ili toksina, koji napadaju vlastito tijelo. Svrha plazmafereze jest prekinuti taj začarani krug tako što se krv pacijenta “filtrira” izvan tijela, štetna plazma uklanja, a pročišćene krvne stanice vraćaju u organizam zajedno s nadomjesnom tekućinom.
Jednostavan postupak
Sam postupak, iako zvuči složeno, za pacijenta je relativno jednostavan. Provodi se u bolničkim uvjetima, a krv se iz tijela izvodi putem igle umetnute u venu na ruci ili, kod pacijenata kojima je potreban duži niz tretmana, putem centralnog venskog katetera postavljenog u veću venu. Krv zatim ulazi u poseban aparat za aferezu koji pomoću jedne od dvije tehnike, centrifugiranja ili membranske filtracije, odvaja tekuću plazmu od krvnih stanica, odnosno eritrocita, leukocita i trombocita. Dok se krvne stanice čuvaju, odvojena plazma sa štetnim tvarima se odbacuje. Stanice se potom miješaju s nadomjesnom otopinom, najčešće humanim albuminom ili, u nekim slučajevima, svježe smrznutom plazmom zdravih donora, te se takva pročišćena krv vraća natrag pacijentu. Cijeli proces obično traje od dva do četiri sata.
Stanice se potom miješaju s nadomjesnom otopinom, najčešće humanim albuminom ili, u nekim slučajevima, svježe smrznutom plazmom zdravih donora, te se takva pročišćena krv vraća natrag pacijentu
Jedno od najčešćih pitanja pacijenata jest je li postupak bolan. Plazmafereza se smatra bezbolnom, no određena nelagoda može se osjetiti prilikom uvođenja igle ili katetera. Tijekom tretmana, neki pacijenti mogu osjetiti blage i prolazne nuspojave poput trnaca u usnama ili prstima, što je posljedica korištenja antikoagulansa na bazi citrata koji privremeno veže kalcij u krvi. Također se mogu javiti osjećaj hladnoće, mučnina ili blaga vrtoglavica. Nakon završetka postupka, umor je česta pojava jer je tijelo prošlo kroz značajan proces. Iako je riječ o invazivnoj metodi, plazmafereza se smatra vrlo sigurnim postupkom s niskom stopom ozbiljnih komplikacija kada se provodi u iskusnim centrima.
Kod akutnih pogoršanja autoimunih bolesti, poput miastenije gravis ili multiple skleroze, tipičan ciklus sastoji se od pet do deset tretmana koji se provode svaki drugi dan.
Učestalost i broj tretmana ovise isključivo o bolesti koja se liječi i stanju pacijenta. Plazmafereza nije trajno rješenje, već brza intervencija koja služi kao “most” dok druge, dugoročne terapije ne počnu djelovati. Kod akutnih pogoršanja autoimunih bolesti, poput miastenije gravis ili multiple skleroze, tipičan ciklus sastoji se od pet do deset tretmana koji se provode svaki drugi dan. Cilj je u kratkom roku smanjiti koncentraciju štetnih protutijela i ublažiti teške simptome. U nekim stanjima, kao što je trombotička trombocitopenična purpura (TTP), postupak se provodi svakodnevno sve dok se krvna slika, odnosno broj trombocita, ne stabilizira.
Ključna terapija za teške bolesti
Indikacije za primjenu plazmafereze su brojne, a najčešće se koristi u neurologiji, hematologiji i nefrologiji. U neurologiji je terapija prvog izbora za Guillain-Barréov sindrom, rijetku bolest kod koje imunološki sustav napada živce, uzrokujući slabost mišića i paralizu. Također je iznimno učinkovita u liječenju miastenične krize, po život opasnog stanja kod pacijenata s miastenijom gravis, te kod teških oblika multiple skleroze koji ne reagiraju na standardnu terapiju. U svim tim slučajevima, brzo uklanjanje autoantitijela iz cirkulacije može dramatično poboljšati stanje pacijenta i spriječiti trajna oštećenja.
Od bolesti krvi do transplantacija
U hematologiji, plazmafereza je doslovno spasonosna metoda za liječenje TTP-a, rijetkog krvnog poremećaja koji uzrokuje stvaranje ugrušaka u malim krvnim žilama. Primjenjuje se i kod sindroma hiperviskoznosti, stanja povezanog s nekim vrstama raka krvi poput multiplog mijeloma, gdje prekomjerna količina proteina čini krv gušćom. U području nefrologije, koristi se za liječenje bolesti poput Goodpastureovog sindroma, gdje antitijela napadaju bubrege i pluća, te kod nekih oblika brzoprogresivnog glomerulonefritisa. Uz to, plazmafereza ima važnu ulogu u transplantacijskoj medicini, gdje pomaže u uklanjanju antitijela koja bi mogla dovesti do odbacivanja presađenog organa.
( Ordinacija.hr )
