Orgazam nije samo prolazni fizički osjećaj, već složeni neurološki vatromet koji preuzima kontrolu nad našim umom. Znanstvena istraživanja, koristeći napredne tehnologije poput fMRI skenera, otkrivaju kako se tijekom vrhunca doslovno gasi razum, a mozak preplavljuje koktel moćnih kemikalija koje izazivaju euforiju, smanjuju bol i jačaju osjećaj povezanosti.
Iako ga često opisujemo kao tjelesni doživljaj, orgazam je prvenstveno događaj koji se odvija u mozgu. Izraz “mind-blowing” orgazam postoji s razlogom – radi se o prolaznom, ali intenzivnom izmijenjenom stanju svijesti. Dok naša tijela primaju stimulaciju, mozak se također stimulira, što pokreće kaskadu neuroloških procesa. Znanstvenici sa sveučilišta poput Rutgersa desetljećima proučavaju ove procese, tražeći od ispitanika da dožive orgazam unutar bučnih fMRI uređaja kako bi mapirali što se točno događa. Njihova otkrića pokazuju da ne postoji jedan “centar za orgazam”, već se radi o fenomenu koji zahvaća cijeli mozak.
Više od 30 glavnih moždanih sustava
Tijekom postizanja vrhunca, aktivira se više od 30 glavnih moždanih sustava. Proces započinje u genitalnom senzornom korteksu, dijelu zaduženom za komunikaciju s genitalijama. Kako uzbuđenje raste, uključuju se i naizgled nepovezana područja poput limbičkog sustava, koji upravlja sjećanjima i emocijama, te hipotalamusa, zaduženog za nesvjesnu kontrolu tjelesnih funkcija. U trenutku samog orgazma, aktivnost se širi na gotovo cijeli mozak, stvarajući jedinstveno neurološko iskustvo koje je, prema skenovima, iznenađujuće slično kod muškaraca i žena, unatoč očitim fiziološkim razlikama.
Neposredno prije i tijekom vrhunca, značajno se smanjuje aktivnost u lateralnom orbitofrontalnom korteksu. Ovaj dio mozga odgovoran je za racionalno razmišljanje, donošenje odluka i samokontrolu.
Jedan od najfascinantnijih aspekata orgazma je privremeno “gašenje” određenih dijelova mozga. Neposredno prije i tijekom vrhunca, značajno se smanjuje aktivnost u lateralnom orbitofrontalnom korteksu. Ovaj dio mozga odgovoran je za racionalno razmišljanje, donošenje odluka i samokontrolu. Njegovim utišavanjem gubimo inhibicije, osjećamo se odvažnije i imamo osjećaj gubitka kontrole, što može rezultirati nehotičnim reakcijama poput glasnog vikanja. Istovremeno, smanjuje se i aktivnost amigdale, centra za strah, što objašnjava zašto tjeskoba i orgazam jednostavno ne idu zajedno.
Ovaj “krug nagrađivanja” pojačava motivaciju za ponavljanjem ponašanja koje je dovelo do ugode, osiguravajući tako, s evolucijskog stajališta, opstanak vrste.
U središtu ovog iskustva nalazi se snažan val neurokemikalija koji preplavljuje mozak. Ključnu ulogu igra dopamin, neurotransmiter povezan s užitkom, motivacijom i sustavom nagrađivanja. Oslobađa se iz ventralnog tegmentalnog područja i djeluje na nucleus accumbens, isti dio mozga koji se aktivira primjerice slušanja omiljene glazbe. Ovaj “krug nagrađivanja” pojačava motivaciju za ponavljanjem ponašanja koje je dovelo do ugode, osiguravajući tako, s evolucijskog stajališta, opstanak vrste.
Hormoni ljubavi i prirodni analgetici
Osim dopamina, mozak oslobađa i druge moćne tvari. Jedna od njih je oksitocin, poznat kao “hormon ljubavi” ili “hormon maženja”. Proizvodi se u hipofizi, a oslobađa u hipotalamusu, potičući osjećaj bliskosti, povjerenja i povezanosti s partnerom. Zanimljivo je da se kod žena oksitocin nastavlja oslobađati i nakon orgazma, što može objasniti veću potrebu za maženjem poslije seksa. Uz oksitocin, oslobađaju se i endorfini, prirodni opijati tijela, koji zajedno s vazopresinom djeluju kao snažni analgetici. Istraživanja su pokazala da se tijekom orgazma prag boli kod žena može povećati za gotovo 50 posto, što objašnjava zašto podražaji koji bi inače bili bolni, u seksualnom kontekstu mogu postati ugodni.
Sličnosti, razlike i neobični putevi do vrhunca
Iako moždana aktivnost tijekom vrhunca izgleda gotovo identično kod oba spola, postoje suptilne razlike. Kod žena, različiti dijelovi genitalija, poput klitorisa, vagine i cerviksa, aktiviraju malo drugačije regije u mozgu. To znači da kombinirana stimulacija više područja može dovesti do intenzivnijeg, “stopljenog” orgazma. S druge strane, muški orgazam je uglavnom vezan za stimulaciju penisa, što rezultira aktivacijom manjeg broja moždanih regija. Ova saznanja, objavljena u znanstvenim časopisima poput Journal of Neuroscience, ruše stare mitove, poput onog da je ženski orgazam moguć isključivo klitoralnom stimulacijom.
Nadalje, kod osoba s ozljedama leđne moždine koje su izgubile osjet u donjem dijelu tijela, mozak se može “reprogramirati”. To im omogućuje da dožive orgazam stimulacijom drugih dijelova tijela, poput vrata ili bradavica, dokazujući nevjerojatnu prilagodljivost ljudskog živčanog sustava.
Jedno od najnevjerojatnijih otkrića jest da genitalna stimulacija nije uvijek nužna za postizanje orgazma. Neki ljudi mogu doživjeti vrhunac samo snagom misli, a fMRI snimke pokazuju da se i u tom slučaju aktivira senzorni korteks, kao da se radi o stvarnom fizičkom dodiru. Nadalje, kod osoba s ozljedama leđne moždine koje su izgubile osjet u donjem dijelu tijela, mozak se može “reprogramirati”. To im omogućuje da dožive orgazam stimulacijom drugih dijelova tijela, poput vrata ili bradavica, dokazujući nevjerojatnu prilagodljivost ljudskog živčanog sustava. Orgazam je, dakle, puno više od reproduktivnog mehanizma; on je složen neurobiološki ples koji utječe na naše emocije, percepciju boli i osjećaj povezanosti, čineći ga jednim od najintenzivnijih ljudskih iskustava. ( Ordinacija.hr )
