Gušenje može vrlo brzo postati životno ugrožavajuće stanje. Donosimo najvažnije znakove upozorenja i korake koje treba poduzeti kako biste pomogli osobi do dolaska hitne pomoći.
Gušenje je hitno medicinsko stanje koje se može dogoditi bilo kome, u bilo kojoj dobi, iako je posebno često kod male djece. Nastaje kada strani predmet, najčešće komad hrane, ali i mali predmet poput igračke ili kovanice, djelomično ili potpuno blokira dišni put. Do začepljenja može doći i zbog oticanja tkiva u grlu ili prisutnosti tekućine poput povraćanja ili krvi. U takvim situacijama kisik ne može normalno dolaziti do pluća, a stanje se može vrlo brzo pogoršati i postati životno ugrožavajuće.
Najčešći uzrok gušenja je upravo hrana, osobito ako se jede prebrzo, bez dovoljno žvakanja ili uz razgovor i smijanje. Namirnice poput grožđa, tvrdih bombona, orašastih plodova, kokica ili komadića mesa posebno su rizične. Kod djece dodatni rizik predstavljaju mali predmeti iz okoline, uključujući igračke ili sitne dijelove predmeta koje mogu staviti u usta. Kod odraslih rizik se povećava u situacijama lošeg žvakanja, nošenja zubnih proteza ili kod bolesti koje otežavaju gutanje, poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti ili multiple skleroze.
Kako prepoznati da se osoba guši?
Osoba koja se guši često izgleda panično i zbunjeno te može instinktivno hvatati vlastito grlo. U blažim slučajevima prisutan je jak kašalj, koji može biti glasan i učinkovit ili tih i slab. Ako je dišni put djelomično začepljen, osoba još uvijek može disati i govoriti, iako otežano i promuklo. U tom slučaju kašalj je najbolji prirodni mehanizam izbacivanja stranog tijela te ga treba poticati uz pažljivo praćenje stanja.
Situacija postaje kritična kada osoba ne može govoriti, disati ni kašljati. Tada dolazi do potpunog začepljenja dišnog puta. Koža može poprimiti crvenkastu, a zatim blijedu ili plavkastu boju zbog nedostatka kisika. Može se pojaviti i visok, škripav zvuk pri pokušaju disanja ili potpuna tišina. Bez brze reakcije osoba može izgubiti svijest u svega nekoliko minuta.
Što učiniti ako se osoba guši?
Ako osoba još uvijek može kašljati, govoriti ili disati, nemojte odmah primjenjivati zahvate prve pomoći. Potičite je da nastavi kašljati jer je to najučinkovitiji način uklanjanja stranog tijela iz dišnog puta. Ostanite uz nju i pratite njezino stanje.
Ako osoba ne može govoriti, disati ili učinkovito kašljati, riječ je o hitnom stanju koje zahtijeva trenutačnu reakciju.
1. Pozovite hitnu medicinsku pomoć
Nazovite 194 ili 112 ili zamolite nekoga u blizini da to učini dok vi pružate pomoć.
2. Zadajte pet udaraca između lopatica
Stanite sa strane i malo iza osobe te je nagnite prema naprijed. Petom dlana snažno udarite pet puta između lopatica. Nakon svakog udarca provjerite je li se predmet pomaknuo ili ispao.
3. Izvedite pet potisaka u trbuh
Ako udarci po leđima nisu pomogli, stanite iza osobe i obuhvatite je rukama oko struka. Jednu ruku stisnite u šaku i postavite je iznad pupka, a ispod prsne kosti. Drugom rukom obuhvatite šaku te snažno povucite prema unutra i prema gore. Izvedite pet takvih potisaka.
4. Nastavite dok se dišni put ne oslobodi
Naizmjenično izvodite pet udaraca između lopatica i pet potisaka u trbuh sve dok:
- predmet ne izađe iz dišnog puta
- osoba ponovno ne počne učinkovito disati ili kašljati
- ne stigne hitna pomoć
- osoba ne izgubi svijest
5. Ako osoba izgubi svijest
Pažljivo je položite na čvrstu i ravnu podlogu te odmah započnite kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR). Ako tijekom pružanja pomoći primijetite strano tijelo u ustima, uklonite ga samo ako ga jasno vidite. Nemojte naslijepo pretraživati usnu šupljinu prstima jer time možete gurnuti predmet još dublje.
Važno: Kod trudnica i izrazito pretilih osoba umjesto potisaka u trbuh primjenjuju se potisci u prsni koš. Kod male djece postupak je isti, ali je često potrebno kleknuti iza djeteta kako bi se zahvati pravilno izveli.
Moguće komplikacije
Gušenje nije opasno samo zbog samog začepljenja dišnog puta. Nedostatak kisika može vrlo brzo dovesti do oštećenja mozga, poremećaja srčanog ritma pa čak i smrti. Stručnjaci upozoravaju da već nakon nekoliko minuta bez dovoljne količine kisika mogu nastati ozbiljne posljedice.
Čak i kada je strano tijelo uspješno uklonjeno, preporučuje se liječnički pregled ako je bila potrebna prva pomoć. Snažni udarci po leđima i potisci u trbuh mogu uzrokovati ozljede rebara ili unutarnjih organa, osobito kod starijih osoba.
Kako spriječiti gušenje?
Mnoge situacije koje dovode do gušenja mogu se spriječiti jednostavnim navikama. Hranu je važno dobro prožvakati, jesti polako i izbjegavati razgovor ili smijanje punih usta. Djeci treba rezati hranu na manje komade te držati sitne predmete izvan njihova dosega.
Osobe koje nose zubne proteze trebale bi redovito provjeravati njihovu prilagođenost, a osobe s bolestima koje otežavaju gutanje trebale bi se savjetovati s liječnikom o načinima smanjenja rizika tijekom obroka.
Iako se gušenje može činiti kao rijetka nezgoda, događa se češće nego što mislimo. Upravo zato važno je znati prepoznati znakove upozorenja i reagirati brzo i pravilno. U takvim situacijama nekoliko pravovremenih postupaka može značiti razliku između života i smrti.
(Ordinacija.hr)
