Novo istraživanje pokazalo je da kombinacija depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja može povećati rizik od demencije i do jedanaest puta, a kod određenih stanja i do 90 posto.
Najnovija znanstvena istraživanja sve više potvrđuju povezanost između mentalnog zdravlja i razvoja demencije. Već je ranije utvrđeno, kako piše Medical News Today, da stanja poput depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i bipolarnog poremećaja povećavaju rizik od razvoja ove teške neurološke bolesti, koja trenutačno pogađa oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta.
Stručnjaci smatraju da se razlog krije u kroničnim upalnim procesima, strukturnim promjenama u mozgu te povećanom nakupljanju proteina amiloid-beta, koji je jedno od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije.
Novo istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu BMJ Mental Health pokazalo je da se rizik dodatno povećava kod osoba koje imaju više od jednog mentalnog poremećaja. Štoviše, postotak rizika raste sa svakim dodatnim poremećajem.
Udvostručen rizik kod dvije dijagnoze, višestruko veći kod četiri ili više
Istraživanje je provedeno na više od 3.600 odraslih osoba starijih od 45 godina koje su liječene na psihijatrijskom odjelu bolnice Bicêtre u Francuskoj. Svi sudionici imali su barem jedan psihijatrijski poremećaj (depresiju, anksioznost, psihozu, poremećaj zlouporabe supstanci, poremećaj osobnosti ili bipolarni poremećaj), a istraživači su pratili i jesu li razvili kognitivne poteškoće ili demenciju.
Rezultati su bili iznimno značajni:
- Osobe s dva psihijatrijska poremećaja imale su dvostruko veći rizik od razvoja demencije u odnosu na one s jednim
- One s tri poremećaja imale su čak četverostruko veći rizik,
- Osobe s četiri ili više dijagnoza imale su čak 11 puta veću vjerojatnost da će oboljeti od demencije.
Posebno je naglašeno da kombinacija poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja povećava vjerojatnost pojave demencije za čak 90 posto.
Autori ističu da, iako je riječ o opservacijskom istraživanju, pa se ne može dokazati izravna uzročno-posljedična veza, nalazi snažno upućuju na potrebu za ciljanim preventivnim pregledima i ranim intervencijama kod pacijenata koji imaju više od jednog psihijatrijskog poremećaja.
Što kažu stručnjaci?
Dr. Michael S. Okun, direktor Fixel instituta za neurološke bolesti pri Sveučilištu Florida i autor knjige “The Parkinson’s Plan”, komentirao je rezultate za Medical News Today:
Ovo istraživanje pokazuje da što više psihijatrijskih stanja osoba ima, to su veće šanse za razvoj demencije. Kombinacija poremećaja raspoloženja i anksioznosti nosi najveći rizik. Ovi podaci trebali bi nas potaknuti na usmjeravanje resursa prema probiru i preventivnim strategijama, posebno kod najranjivijih pacijenata.
Dodao je i da ga je posebno iznenadio nagli skok rizika kod osoba s četiri ili više poremećaja te kako podaci jasno pokazuju da rizik dramatično raste kako se gomilaju psihijatrijska stanja.
Rani znakovi ili uzrok demencije?
Okun napominje kako je ključno nastaviti istraživati čimbenike povezane s demencijom jer oni mogu poslužiti kao rani znakovi upozorenja.
– Sljedeći korak trebala bi biti veća, multicentrična istraživanja s korištenjem biomarkera i snimanja mozga, kako bismo utvrdili je li riječ o uzročnom mehanizmu ili o ranom pokazatelju demencije,“ istaknuo je.
Slično mišljenje iznio je i dr. Gary Small, predstojnik psihijatrije na Hackensack University Medical Center u New Jerseyju, koji je naglasio kako rezultati nisu neočekivani.
Već znamo da depresija predstavlja faktor rizika za demenciju. Ova nova studija, koja pokazuje koliko višestruki poremećaji povećavaju rizik, iznimno je važna. Pacijenti koji su svjesni svog kognitivnog pada često reagiraju depresijom ili anksioznošću, što može dodatno pogoršati situaciju.
Dr. Small ističe i drugo moguće objašnjenje, a to je da temeljna bolest mozga koja vodi do demencije također uzrokuje simptome raspoloženja. Njegov tim na UCLA-i koristio je PET snimanja mozga kako bi vizualizirao amiloidne plakove i tau zapetljaje kod starijih osoba.
– Otkrili smo znatno višu razinu abnormalnih proteina kod osoba s depresijom u kasnijoj životnoj dobi, što sugerira da su ti moždani poremećaji povezani i s Alzheimerovom bolešću i s depresijom – objašnjava.
Prevencija je ključ
Budući da je demencija najčešći mentalni poremećaj starije životne dobi, stručnjaci naglašavaju važnost pravovremenog prepoznavanja čimbenika rizika.
Rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije iznosi oko 10 posto kod osoba starijih od 65 godina, a raste na gotovo 40 posto do 85. godine života. Lancetova komisija 2024. već je identificirala 14 promjenjivih čimbenika rizika, a njihovo poznavanje i pravovremena intervencija mogu značajno smanjiti vjerojatnost razvoja bolesti.
Treba nam daljnje istraživanje koje će razjasniti hoće li učinkovito liječenje depresije, anksioznosti i drugih mentalnih stanja doista smanjiti rizik od buduće demencije – zaključuje dr. Small.
(Ordinacija.hr)
