Nedavne studije pokazale su da su sjećanja superstaraca jednako dobra kao i ljudi mlađih od 30 godina. Evo što im je zajedničko
Mnogima od nas čini se da naša sjećanja blijede iz godine u godinu. Počinje s nemogućnošću da se sjetite jeste li zaključali vrata ili isključili sušilo za kosu, a zatim zaboravite sastanke ili ime novog poznanika. No iako je ovo univerzalno iskustvo, postoje neki ljudi čija sjećanja ostaju oštra čak i kad stare. Čini se da se ovi “superstarci” sjećaju svega u 80. godini – a znanost pokazuje da imaju nekoliko zajedničkih stvari.
Istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience i popratna studija objavljena u časopisu Lancet Healthy Longevity promatrala je 119 sudionika starijih od 79,5 godina u Španjolskoj. Pedeset i pet bilo je tipičnih starijih osoba, dok je 64 klasificirano kao “super-ageri”, ili oni sa “sposobnošću pamćenja 30-godišnjaka”.
Sudionici su pristupili trima testovima bez pamćenja i jednom testu pamćenja (test slobodnog i selektivnog podsjećanja). Klasificirani su kao super-ageri ako su na testu pamćenja postigli više od prosječnog rezultata za osobe od 50 do 56 godina, a na testovima bez pamćenja oko ili iznad prosjeka za svoju dob.
Sličan mozak
Kako se pokazalo, superageri su imali sličan mozak. Sve u svemu, imali su manju atrofiju mozga (gubitak neurona i veza između njih) od tipičnih starijih odraslih osoba, osobito u “područjima povezanim s pamćenjem” poput hipokampusa, pokazalo je skeniranje magnetskom rezonancom. Superstarci su posebno imali kvalitetniju bijelu tvar u prednjem dijelu mozga, što je regija koja igra ulogu u spoznaji.
Primjetno je da superstarci i tipični odrasli ljudi nisu imali razlike kada su u pitanju genetski čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest.
Imajući dvije skupine koje imaju niske razine markera Alzheimerove bolesti, ali zapanjujuće kognitivne razlike i zapanjujuće razlike u njihovim mozgovima, zapravo govorimo o otporu prema opadanju povezanom sa starenjem, rekao je glavni autor studije Bryan Strange, profesor kliničke neuroznanosti na Politehničkom sveučilištu u Madridu, za The New York Times.
Stručnjaci nisu sigurni koliko superstaraca postoji, iako je dr. Emily Rogalski, profesorica neurologije na Sveučilištu u Chicagu, za NYT rekla da su oni “relativno rijetki”.
Ako ste stalno umorni, to može ukazivati na ovih osam bolesti
Govoreći o tome, Strange je za NYT rekao da superstari i tipični odrasli ljudi također imaju sličnosti u pogledu svoje prehrane, navika spavanja, profesionalne pozadine te upotrebe alkohola i duhana. Međutim, ljudi koji super stare se ističu po tome što su imali bolje mentalno zdravlje i tjelesnu aktivnost od prosječnih starijih odraslih osoba te čvrste društvene odnose.
Ako želite povećati svoje izglede za održavanje zdravog mozga, stručnjaci preporučuju kontrolu prehrane, vježbanje, održavanje društvenog života i dovoljno sna, objavio je NYT.
H. A.
