Thermalist metoda dr. Susanne Søberg kombinira toplinu, hladnoću i disanje za jačanje metabolizma, otpornosti na stres i dugovječnost.
Dugovječnost danas više nije samo produljeni životni vijek – riječ je o sposobnosti očuvanja vitalnosti, mentalne jasnoće, fizičke snage i otpornosti na stres tijekom čitavog života. U tom kontekstu, znanstveno utemeljen i praktičan pristup nudi Thermalist metoda. Ona kombinira kontrolirano izlaganje tijela hladnoći i toplini s tehnikama disanja, aktivira prirodne metaboličke procese, poboljšava cirkulaciju, smanjuje stres i jača otpornost organizma. Redovita primjena ove sve popularnije metode potiče aktivaciju smeđe masnoće, poboljšava energetsku ravnotežu i pridonosi boljem metaboličkom zdravlju, odnosno sve ključne komponente dugovječnosti i optimalnog funkcioniranja.
Utemeljiteljica Thermalist metode je dr. Susanne Søberg, danska znanstvenica i stručnjakinja za metabolizam, termoregulaciju i dugovječnost, te osnivačica Søberg Instituta. Njezino iskustvo obuhvaća znanstvena istraživanja, praktičnu edukaciju profesionalaca diljem svijeta i suradnju s vrhunskim sportašima, uključujući Cristiana Ronalda. U svojem radu dr. Søberg spaja rigoroznu znanost i praktične strategije, omogućujući stručnjacima i korisnicima da jednostavno primjenjuju metode za jačanje otpornosti, upravljanje stresom i poboljšanje kvalitete života.
Ove godine, dr. Søberg bit će i jedna od istaknutih govornica na međunarodno priznatoj Future Tense konferenciji u Zagrebu, gdje će dugovječnost predstaviti ne samo kao trend u wellbeing industriji već i kao strateško pitanje liderstva. Tijekom predavanja objasnit će kako metaboličko zdravlje i ravnoteža autonomnog živčanog sustava izravno utječu na dugoročnu lidersku učinkovitost, donošenje jasnih odluka pod pritiskom i održivu radnu sposobnost. Posjetitelji će dobiti uvid u to kako kontrolirani stresori, poput topline, hladnoće i funkcionalnog disanja, mogu biti korišteni kao alati za poboljšanje fiziološke otpornosti, kognitivne jasnoće i emocionalne ravnoteže.
A u razgovoru za Ordinacija.hr, dr. Susanne Søberg otkriva kako održavati dugovječnost i zdravlje kroz teme poput metaboličkog zdravlja, termalne terapije, funkcionalnog disanja, hormeze, aktivacije smeđe masnoće, otpornosti na stres i preventivnog liderstva, uz praktične strategije za očuvanje energije, performansi i dobrobiti u svakodnevnom životu.
Vaš rad kombinira metabolizam, termoregulaciju i dugovječnost. Kako ste se zainteresirali za ovo područje i što vas je inspiriralo da razvijete Thermalist metodu?
Zainteresiralo me to što se metabolizam i fiziologija stresa pojavljuju posvuda u modernim bolestima. Thermalist metoda razvijena je spajanjem kliničke stvarnosti s istraživanjima o adaptaciji na hladnoću i toplinu, uz praktično doziranje koje ljudi mogu dosljedno primjenjivati. Kako područje kontrastne terapije raste, sve je važnije uspostaviti jasne standarde te osigurati odgovarajuću edukaciju i obuku stručnog osoblja. Za mene se sve svodi na stvarne koristi za goste i članove, svaki put kad posjete prostor u kojem je izloženost hladnoći i toplini uključena.
Na konferenciji Future Tense predstavljate dugovječnost kao pitanje strateškog vodstva. Kako biste to objasnili liječnicima i zdravstvenim djelatnicima koji se svakodnevno susreću s posljedicama kroničnog stresa i metaboličke disfunkcije?
Dugovječnost ne znači samo dulji život već i održavanje optimalnih performansi bez kroničnog burnouta. Dok zdravstveni stručnjaci često promatraju krajnje ishode stresa – poput hipertenzije, inzulinske rezistencije ili depresije – lideri mogu djelovati preventivno, gradeći okruženja koja podržavaju kvalitetan san, oporavak i metaboličko zdravlje. Prevencija je ključna.
Kakva je veza između metaboličkog zdravlja i kognitivne jasnoće, donošenja odluka i mentalne otpornosti?
Mozak zahtijeva stalnu energiju. Stabilna regulacija glukoze, učinkovita mitohondrijska funkcija i smanjena razina upale ključni su za održavanje fokusa, emocionalnu ravnotežu i kvalitetno donošenje odluka pod pritiskom.
Kako modulacija autonomnog živčanog sustava utječe na performanse i dugoročni radni kapacitet?
Performanse nisu samo stvar “većeg drivea”. Radi se o fleksibilnosti između aktivacije i oporavka. Bolja autonomna ravnoteža poboljšava kvalitetu sna, oporavak i sposobnost suočavanja s ponovljenim stresom bez akumuliranja alostatskog opterećenja. Bolja ravnoteža znači bolji radni kapacitet.
Koji su temeljni mehanizmi Thermalist metode i što znanost kaže o izloženosti hladno-toplim podražajima?
Termalna metoda (Thermalist method) znanstveno je utemeljen program i alat za obuku profesionalaca, a ujedno i certifikat. Metoda koristi kontrolirano izlaganje hladnoći i toplini kako bi se trenirala termoregulacija, vaskularne funkcije i autonomna prilagodljivost, u kombinaciji s disanjem i strukturiranim napredovanjem. Aktualna znanost potvrđuje da ova praksa, kada se izvodi sigurno i dosljedno, povoljno utječe na fiziologiju stresa, cirkulaciju, signalizaciju upale te na aspekte metaboličke regulacije.
Zašto je kapacitet termoregulacije važan biomarker fiziološke otpornosti?
Učinkovitost kojom održavamo tjelesnu temperaturu odražava integriranu funkciju živčanog i krvožilnog sustava, metabolizma te endokrinih reakcija. Slaba termoregulacija često je povezana s niskom fiziološkom fleksibilnošću i većim stresnim opterećenjem.
Kakvu ulogu smeđe masno tkivo igra u potrošnji energije i metaboličkoj fleksibilnosti i kako se njegova aktivnost može mjeriti?
Smeđe masno tkivo povećava potrošnju energije proizvodnjom topline i podržava metaboličku fleksibilnost. Njegova aktivnost obično se mjeri hladno stimuliranim PET/CT-om, indirektnom kalorimetrijom, mapiranjem temperature kože te novim pristupima koji koriste nosivu tehnologiju i biomarkere.
Što se događa na razini hormona, upale i živčanog sustava tijekom i nakon uranjanja u hladnoću?
Akutna izloženost hladnoći pokreće simpatičku aktivaciju i otpuštanje kateholamina, dok kontinuirana praksa može poboljšati toleranciju na stres i s vremenom ublažiti maladaptivne upalne reakcije. Također se opaža vaskularno suženje, nakon kojeg slijede promjene perfuzije uzrokovane ponovnim zagrijavanjem.
Koji su mehanizmi iza blagodati izlaganja hladnoći na raspoloženje i otpornost na stres?
Dobro pitanje. Izlaganje hladnoći može povećati razinu noradrenalina i modulirati signalizaciju dopamina, što podržava budnost i raspoloženje. Jednako važno, ovakva praksa trenira percipiranu kontrolu i oporavak – ključne sastojke otpornosti.
Koji dokazi postoje da toplinska terapija (npr. sauna) utječe na dugovječnost i stanične mehanizme poput proteina toplinskog šoka?
U opservacijskim studijama korištenje saune povezano je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i ukupne smrtnosti, dok mehanička toplina može pojačati ekspresiju proteina toplinskog šoka i poboljšati vaskularnu funkciju. Ključ je redovitost, pravilno doziranje te sigurna hidratacija i hlađenje.
Kako tehnike disanja utječu na varijabilnost otkucaja srca (HRV), parasimpatičku aktivaciju i kognitivne performanse?
Sporo i kontrolirano disanje, često uz produljenje izdisaja, može povećati varijabilnost srčane frekvencije (HRV) i usmjeriti autonomni sustav prema parasimpatičkoj dominaciji. To obično poboljšava smireni fokus, emocionalnu regulaciju i kvalitetu donošenja odluka pod stresom.
Kako se koncept hormeze može primijeniti u modernom, stresnom načinu života?
Hormeza djeluje kada je doza pravilna i kada se poštuje oporavak. U praksi to znači kratke, kontrolirane stresore – poput hladnoće, topline ili tjelovježbe – u kombinaciji sa snažnim temeljnim navikama poput kvalitetnog sna, prehrane, izlaganja dnevnoj svjetlosti i društvene povezanosti, tako da ukupni učinak rezultira pozitivnom prilagodbom.
Tko bi trebao biti oprezan ili izbjegavati terapiju hladnoćom i toplinom?
Ključne skupine uključuju osobe s nestabilnim kardiovaskularnim bolestima, nekontroliranom hipertenzijom, aritmijama, teškim Raynaudovim sindromom, trudnice (za koje je potrebna individualna procjena), osobe s poremećajima praćenja napadaja te sve koji imaju oštećenu termosenzibilnost ili rizik od nesvjestice. Važno je uzeti u obzir lijekove i klinički kontekst – pravilni probir je ključan.
Koji su najveći izazovi u prenošenju znanstvenih spoznaja o termalnoj terapiji u kliničku i svakodnevnu praksu?
Ljudi često kopiraju ekstremne protokole s društvenih mreža, preskaču faze napredovanja i ignoriraju kontraindikacije. Klinički izazov je stvoriti sigurno, standardizirano doziranje koje je istovremeno primjenjivo u stvarnom životu i podržava pridržavanje protokola. Kako bih stručnjacima pružila smjernice, a korisnicima osigurala pravi protokol za postizanje koristi, razvila sam Thermalist metodu.
Koja su trenutačno najuzbudljivija područja istraživanja u metabolizmu, dugovječnosti i termalnoj terapiji?
Pratim nekoliko uzbudljivih područja istraživanja: preklapanje smeđe masnoće i mišića, metaboličku fleksibilnost kao klinički cilj, autonomne metrike za personalizaciju te utjecaj termalnog stresa na upalu, raspoloženje i kardiometabolički rizik u različitim populacijama. Posebno je izražen jaz u području ženskog zdravlja, a važno je premostiti razliku između onoga što mislimo da znamo i onoga što zapravo znamo.
(Ida Balog)
