Iako se o njemu malo govori, paratireoidni hormon (PTH) ključan je za zdravlje kostiju, srca i živaca. Njegova neravnoteža može uzrokovati niz zbunjujućih simptoma, od umora i bolova do depresije, a upravo ova pretraga otkriva radi li sve kako treba.
U našem vratu, obično skrivene iza štitnjače, nalaze se četiri sićušne žlijezde veličine zrna graška. Iako su male, njihova je uloga golema. Riječ je o doštitnim ili paratireoidnim žlijezdama koje proizvode paratireoidni hormon (PTH), poznat i kao parathormon. Taj je hormon glavni dirigent koji upravlja razinom kalcija u našoj krvi. Kalcij nije važan samo za čvrste kosti i zube; on je esencijalan mineral za ispravan rad živaca, mišića i srca. Upravo PTH test mjeri razinu ovog ključnog hormona i liječnicima daje dubinski uvid u ravnotežu minerala u tijelu, otkrivajući uzroke često nejasnih i dugotrajnih zdravstvenih problema.
Razina kalcija
Funkcioniranje paratireoidnog hormona može se usporediti s precizno podešenim termostatom. Kada senzori u tijelu registriraju da je razina kalcija u krvi preniska, doštitne žlijezde otpuštaju točno onoliko PTH koliko je potrebno da se stanje vrati u normalu. PTH tada djeluje na tri ključne fronte: naređuje kostima da otpuste male količine kalcija u krvotok, pomaže crijevima da apsorbiraju više kalcija iz hrane koju jedemo i signalizira bubrezima da zadrže kalcij umjesto da ga izbace urinom. Čim se razina kalcija u krvi vrati na idealnu vrijednost, žlijezde prestaju proizvoditi PTH, a njegova razina u krvi opada. Ovaj elegantni mehanizam povratne sprege osigurava da vitalni sustavi u tijelu uvijek imaju dovoljno kalcija na raspolaganju.
Ova se pretraga koristi i za istraživanje uzroka teške osteoporoze koja ne reagira na uobičajeno liječenje, za praćenje pacijenata s kroničnom bolesti bubrega te kod osoba koje pate od bubrežnih kamenaca
Liječnik će vas uputiti na PTH pretragu najčešće onda kada rutinski laboratorijski nalazi pokažu abnormalne vrijednosti kalcija u krvi, bilo da su povišene ili snižene. Međutim, to nije jedini razlog. Ova se pretraga koristi i za istraživanje uzroka teške osteoporoze koja ne reagira na uobičajeno liječenje, za praćenje pacijenata s kroničnom bolesti bubrega te kod osoba koje pate od bubrežnih kamenaca. Budući da su razine PTH i kalcija neraskidivo povezane, liječnik će gotovo uvijek zatražiti mjerenje obje vrijednosti istovremeno. Tek usporedba ta dva rezultata daje pravu sliku o tome rade li doštitne žlijezde ispravno i je li problem u njima ili negdje drugdje u tijelu.
Najveća zamka u tumačenju ovih nalaza leži u pogrešnom shvaćanju “normalnih” vrijednosti. Naime, rezultat PTH testa koji se nalazi unutar referentnog raspona (najčešće između 10 i 65 pg/mL) ne znači automatski da je sve u redu. Ključ je u kontekstu, odnosno u odnosu s razinom kalcija. Primjerice, ako je vaša razina kalcija povišena, vaše bi doštitne žlijezde trebale “spavati”, a razina PTH bi trebala biti vrlo niska, gotovo nemjerljiva. Ako je u takvoj situaciji PTH u “normalnom” rangu, to je zapravo alarmantan znak koji ukazuje na to da žlijezde ne reagiraju pravilno i da proizvode hormon kada ne bi smjele, što je tipično za stanje zvano primarni hiperparatireoidizam.
Što znače povišene, a što snižene vrijednosti?
Povišena razina PTH naziva se hiperparatireoidizam, a ovisno o razini kalcija, razlikujemo dva glavna tipa. Ako su i PTH i kalcij povišeni, najvjerojatnije se radi o primarnom hiperparatireoidizmu, čiji je najčešći uzrok dobroćudni tumor (adenom) na jednoj od doštitnih žlijezda. Simptomi ovog stanja mogu biti suptilni i raznoliki, uključujući kronični umor, bolove u kostima i zglobovima, probavne smetnje poput mučnine i zatvora, pojačanu žeđ i učestalo mokrenje, bubrežne kamence, pa čak i promjene raspoloženja poput depresije i zbunjenosti. S druge strane, ako je PTH povišen, a kalcij nizak ili normalan, radi se o sekundarnom hiperparatireoidizmu. U tom slučaju, doštitne žlijezde ispravno rade prekovremeno kako bi nadoknadile manjak kalcija uzrokovan nekim drugim problemom, najčešće nedostatkom vitamina D, lošom apsorpcijom nutrijenata ili zatajenjem bubrega.
Kada je hormon “previše lijen”?
Stanje u kojem doštitne žlijezde ne proizvode dovoljno hormona, poznato kao hipoparatireoidizam, znatno je rjeđe. Očituje se niskom razinom PTH i posljedično niskom razinom kalcija u krvi. Najčešće nastaje kao posljedica oštećenja ili slučajnog uklanjanja žlijezda tijekom operacija na vratu, poput uklanjanja štitnjače, ali mogu ga uzrokovati i određene autoimune ili genetske bolesti. Simptomi niskog kalcija uključuju trnce u usnama, prstima i stopalima, bolne grčeve i ukočenost mišića, suhu kožu, lomljive nokte te, u teškim slučajevima, nepravilan rad srca i napadaje. Postoji i rijetka situacija u kojoj je PTH nizak, a kalcij povišen, što obično upućuje na to da višak kalcija dolazi iz izvora koji nisu povezani s doštitnim žlijezdama, kao što su određene vrste karcinoma ili prekomjeran unos suplemenata vitamina D i kalcija.
Priprema za test i sam postupak
Sama pretraga je jednostavna i uključuje vađenje uzorka krvi iz vene na ruci. Rizici su minimalni i jednaki kao kod svakog drugog vađenja krvi. Kako bi nalaz bio što točniji, preporučuje se vađenje krvi obaviti u jutarnjim satima, najčešće natašte, jer razina hormona može prirodno varirati tijekom dana. Izuzetno je važno obavijestiti liječnika o svim lijekovima i dodacima prehrani koje uzimate, a posebno o biotinu (vitamin B7), koji može značajno utjecati na točnost laboratorijskih rezultata. Tumačenje nalaza PTH pretrage zahtijeva stručnost i sagledavanje cjelokupne kliničke slike. Stoga je ključno otvoreno razgovarati s liječnikom koji razumije složenu vezu između ovog moćnog hormona i kalcija, jer se iza tih brojki često krije rješenje za dugotrajne zdravstvene tegobe. ( Ordinacija.hr )
