Stručnjaci upozoravaju da kronični manjak sna i prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima kod djece i adolescenata povećavaju rizik od problema s pažnjom i općeg zdravstvenog stanja.
Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, posebice kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a kod njih je uočen i problem ekranizma – snažne korelacije između vezanosti uz ekrane i poremećaja pažnje, upozorava znanstvenik Dinko Smilović uoči 25. Tjedna mozga.
Ovogodišnji Tjedan mozga, manifestacija u sklopu svjetske kampanje koja popularizira najnovija istraživanja o funkcioniranju mozga, održat će se od 16. do 22. ožujka u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN) i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM).
Koliko sna trebamo?
Jedna od tema je i cirkadijalni ritam. To je unutarnji biološki sat koji nam govori kada je vrijeme za spavanje, a kada za buđenje te regulira i druge osnovne tjelesne funkcije. Dinko Smilović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM) za Hinu je pojasnio važnost tog sustava te najnovije preporuke prema kojima mladima i odraslima treba više sna nego što se ranije smatralo.
– Cirkadijalni ritam je unutarnji sustav u mozgu koji signalizira kada postajemo umorni i potiče nas na odlazak na spavanje. Nakon dovoljnog broja faza spavanja (REM) taj nas sustav i budi, iako se danas većina ljudi budi uz pomoć budilice. Preporuke za broj sati sna u posljednje su vrijeme povećane. Adolescentima se preporučuje 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine oko 8 do 8,5 sati, a nakon toga barem sedam sati – objasnio je Smilović, istaknuvši važnost kvalitetnog sna za funkcioniranje mozga.
Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme.
Ekranizam i izloženost stresu u ranoj dobi
– Kronični nedostatak sna smanjuje kognitivne sposobnosti, povećava rizik od ozljeda na radu, razinu hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara. Te su promjene najizraženije kod ljudi koji rade noćne smjene, kod kojih se, prema studiji iz 2022., smrtnost od tih bolesti povećava za 31 do 40 posto – upozorava.
Smilović dodaje da posljedice nedostatka sna mogu biti posebno izražene kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a upozorio je i na snažnu korelaciju pretjerane vezanosti uz ekrane s pogoršanjem simptoma poremećaja pažnje.
– Za sada nema dokaza da okolišni čimbenici poput pretjerane konzumacije digitalnih sadržaja, stresa ili manjka sna uzrokuju poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (PPH), jer se prvi simptomi javljaju u ranom djetinjstvu i imaju izraženu genetsku komponentu, no ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba koje već imaju PPH – pojašnjava Smilović.
Pred ekranima i 14 sati dnevno
Istraživanja pokazuju da manjak sna kod djece s PPH-om pojačava simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolske djece može povećati razinu hiperaktivnosti i do 3,2 puta.
Pretjerana konzumacija digitalnih sadržaja, upozorava znanstvenik, također se povezuje s problemima pažnje, i to multifaktorski: smanjuje se kvaliteta i količina sna, povećava razina stresa te se smanjuje mogućnost samokontrole.
U dječje-psihijatrijskim krugovima sve se češće govori o „ekranizmu“ – stanju u kojem mlađa djeca koja provode više od osam sati, a ponekad i do 14 sati dnevno pred ekranima, mogu pokazivati ponašanja slična poremećajima iz autističnog spektra.
– No ta djeca ne boluju od autizma jer se nakon razdoblja bez ekrana od jednog do dva tjedna vraćaju normalne socijalne, govorne i motoričke sposobnosti – pojašnjava neuroznanstvenik.
Mozak i pokret te neurobiologija ljubavi
Uz cirkadijalni ritam, glavne teme 25. manifestacije Tjedna mozga, kojom će se široj javnosti približiti najnovija istraživanja i funkcioniranje tog važnog organa, su “mozak i pokret” te “neurobiologija ljubavi”. Ove će se godine obraditi i rani razvoj motorike, povezanost motivacije, koordinacije i socijalnog aspekta sporta s uspjehom na natjecanjima.
Bit će riječi i o ulozi redovite tjelovježbe u održavanju kognitivnih sposobnosti, ali i osjeta – vida, sluha i propriocepcije, ili, kako se često naziva, “šestog čula” kojim osjećamo položaj svog tijela i pokreta u odnosu na prostor, ali i posebnog dijela tijela u odnosu na cjelinu.
Tijekom Tjedna mozga održat će se niz predavanja, radionice za djecu i mlade, stručne tribine, panel rasprave i interaktivni sadržaji namijenjeni svim dobnim skupinama, s ciljem poticanja dijaloga između znanstvenika i zajednice.
(Lucija Lacković/Hina)
