Gotovo svatko je barem jednom čuo savjet da se kloni mlijeka i mliječnih proizvoda dok ga muči kašalj i prehlada. No, je li ta tvrdnja, duboko ukorijenjena u narodnoj medicini, tek mit ili zaista ima znanstvenu podlogu?
Kad nas uhvati prehlada, uz začepljen nos, grlobolju i iscrpljujući kašalj, često se suočavamo s bujicom dobronamjernih savjeta. Među najčešćima je onaj da pod svaku cijenu izbjegavamo mlijeko i mliječne proizvode jer, kako se vjeruje, oni potiču stvaranje sluzi i pogoršavaju simptome. Ta je preporuka toliko duboko usađena u kolektivnu svijest da je mnogi prihvaćaju bez preispitivanja, odričući se umirujuće šalice toplog mlijeka ili jogurta koji bi mogli okrijepiti iscrpljeni organizam. No, znanost nudi znatno drugačiju sliku, razotkrivajući kako je jedna od najraširenijih zdravstvenih predrasuda zapravo utemeljena na osjećaju, a ne na činjenicama.
Istina ili mit?
Ključni znanstveni dokazi koji osporavaju ovu tvrdnju sežu desetljećima unatrag. Jedno od najcitiranijih istraživanja, provedeno kako bi se ispitala veza između mlijeka i sluzi, uključivalo je šezdeset dobrovoljaca koji su namjerno zaraženi rinovirusom, uzročnikom obične prehlade. Tijekom deset dana, znanstvenici su pomno pratili njihove respiratorne simptome i unos mliječnih proizvoda, čak su i vagali iskorištene maramice kako bi izmjerili točnu količinu proizvedenog nazalnog sekreta. Rezultati su bili nedvosmisleni: nije pronađena nikakva statistički značajna povezanost između količine popijenog mlijeka, koja se kretala od nula do čak jedanaest čaša dnevno, i povećane proizvodnje sluzi. Zanimljivo je da su ispitanici koji su i sami vjerovali u mit o mlijeku prijavljivali teže simptome kašlja i začepljenosti, iako objektivna mjerenja to nisu potvrdila, što upućuje na snažan psihološki učinak uvjerenja.
Ako znanost tvrdi jedno, a milijuni ljudi osjećaju drugo, gdje se krije istina? Odgovor leži u teksturi mlijeka i načinu na koji ono reagira sa slinom. Mlijeko je emulzija, što znači da sadrži sitne kapljice masti raspršene u vodi. Kada ga popijemo, ono stvara tanki, privremeni sloj koji oblaže usta i grlo. Taj osjećaj obloženosti i gustoće mnogi pogrešno tumače kao povećanu proizvodnju sluzi ili šlajma. U stvarnosti, radi se samo o privremenom osjetilnom doživljaju koji nestaje nedugo nakon gutanja. Sličan osjećaj mogu izazvati i druga pića slične gustoće, no mlijeko je nepravedno izdvojeno kao glavni krivac.
A ipak, postoji li iznimka?
Iako za većinu ljudi veza između mlijeka i sluzi ne postoji, valja napomenuti da određene skupine mogu drugačije reagirati. Neke novije hipoteze usmjerene su na protein beta-kazomorfin-7, koji nastaje razgradnjom kazeina iz mlijeka u crijevima i može potaknuti lučenje sluzi u probavnom traktu. Taj mehanizam mogao bi imati utjecaja na osobe s već postojećim probavnim problemima ili nedijagnosticiranom intolerancijom na laktozu. Kod njih, konzumacija mliječnih proizvoda doista može uzrokovati nelagodu, nadutost i druge simptome koji se mogu preklapati sa simptomima prehlade, stvarajući dojam pogoršanja. Stoga, ako primijetite da vam mliječni proizvodi sustavno uzrokuju probleme, neovisno o prehladi, korisno je poslušati svoje tijelo.
Koristi važnije od neutemeljene bojazni
U konačnici, za većinu populacije, odricanje od mliječnih proizvoda tijekom bolesti donosi više štete nego koristi. Kada smo bolesni, apetit nam je često smanjen, a tijelu su potrebni energija i nutrijenti za borbu protiv infekcije. Mlijeko, jogurt ili kefir vrijedan su izvor kalorija, proteina, kalcija i vitamina D. Štoviše, hladni mliječni proizvodi poput jogurta ili čak sladoleda mogu pružiti olakšanje i umiriti nadraženo i bolno grlo. Fermentirani mliječni proizvodi poput kefira i probiotičkih jogurta dodatno su korisni jer podržavaju zdravlje crijevne flore, koja igra ključnu ulogu u imunološkom sustavu. Stoga, umjesto da ga izbjegavate, čaša mlijeka ili smoothie s jogurtom i voćem može biti upravo ono što vašem tijelu treba za brži oporavak.
( Ordinacija.hr )
