Američki je zdravstveni sustav jedinstven u svijetu. Ipak očekivana životna dob za Amerikance je oko 77 godina, dok primjerice Švicarci mogu očekivati da će doživjeti 84. godinu, a Nijemci 81.
Otkada se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, američka vlada pokrenula je pravu revoluciju u zdravstvenom sustavu zemlje. Trump govori da želi povećati efikasnost čitavog sustava: u cijenama lijekova, zdravstvenom osiguranju, kvaliteti hrane u SAD-u, borbi protiv epidemije kroničnih bolesti… Taj plan još uvijek mlade administracije istovremeno je grandiozan i ambiciozan, ali na američkoj ljevici nailazi praktički samo na osude jer predsjednikovi suparnici vjeruju da će posljedice biti katastrofalne, i da će milijuni siromašnih ljudi ostati bez svojih polica osiguranja, a time i zdravstvene njege.
Američki je zdravstveni sustav jedinstven u svijetu. Pruža vjerojatno najbolju njegu na Zemlji, ali za one koji si to mogu priuštiti: u SAD se dolaze liječiti bogataši i političari iz čitavog svijeta, zemlja je predvodnica po inovacijama u sektoru, a liječnici iz čitavog svijeta hrle raditi u SAD. No, američko zdravstvo funkcionira po tržišnom principu i od toga često benefite imaju samo bogati. Prosječan čovjek ostaje po strani.
Sve to pokazuju i brojke. Ukupna godišnja potrošnja na zdravstvo najveća je na svijetu. Amerikanci su na zdravstvo 2021. izdvajali 16,7 posto BDP-a, dok je prva iduća bogata zemlja u skupini OECD Njemačka sa znatno nižih 12,7 posto.
No, što Amerika ima od toga? Očekivana životna dob za Amerikance je oko 77 godina, dok primjerice Švicarci mogu očekivati da će doživjeti 84. godinu, a Nijemci 81. Malo veću očekivanu životnu dob od Amerikanaca imaju i Hrvati. Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pokazao je u nedavnoj analizi američkog sustava dobar pokazatelj koji pridonosi nižoj očekivanoj životnoj dobi u Americi – smrti ljudi mlađih od 75 koje je bilo moguće spriječiti. Amerika ih na 100 tisuća ljudi ima 336, a Švicarska tek 133. Četiri konkretne stvari, piše NZZ, pridonose tomu: nesreće, droga, oružje i način života.
Radikalni zaokret
Trumpova vlada želi promijeniti neke od ovih negativnih pokazatelja, a predsjednik je kao ministra zdravstva postavio jedinstvenog lika na američkoj političkoj sceni – Roberta F. Kennedyja Jr. Radi se o aktivistu koji je karijeru izgradio na promoviranju zdravog načina života te se zalaže za zdraviju hranu, i zabranu određenih kemikalija u hrani. No, on je isto tako možda i najpoznatiji antivakser na svijetu, kao i radikalni teoretičar zavjera, pa praktički svi relevantni stručnjaci govore da su njegovi stavovi potpuno neznanstveni. No, Trump ga je kao ministra postavio vjerojatno zato što je Kennedy i sam bio kandidat za predsjednika prošle godine, ali je pristao zaustaviti svoju kampanju i podržati Trumpa te ga je predsjednik nagradio ovim resorom. Kennedy Jr. veliki je protivnik statusa quo, i od početka svog mandata obećaje radikalni zaokret.
– Ovo nisu samo politike, ovo je revolucija u javnom zdravstvu – rekao je Kennedy Jr. krajem travnja. Tom revolucijom sada predsjeda čovjek u kojeg liječnici i znanstvenici imaju vrlo malo povjerenja.
Trumpova je vlada od povratka u Bijelu kuću 20. siječnja objavila nekoliko važnih politika. Oformila je komisiju kojoj je cilj zaustaviti kronične bolesti među djecom te je nedavno i objavila izvješće o tomu, pokrenula je istragu o tomu što uzrokuje autizam te je objavila da će smanjiti testiranja na životinjama. Trump je sredinom svibnja potpisao izvršnu uredbu koja bi trebala smanjiti cijenu lijekova.
Osim svega toga, Trump je već pokrenuo i velike uštede unutar državnog aparata koje su itekako pogodile i ministarstvo zdravstva. Od 82 tisuće zaposlenika ministarstva, koliko ih je bilo na prvi dan Trumpova mandata, ostalo ih je 68 tisuća. Deset tisuća prihvatilo je otpremnine i otišlo na tržište rada, dok je još deset tisuća njih dobilo otkaz. Trumpova je vlada uvjerena da je savezna država godinama rasipala novac, zapošljava bez ograničenja, i sada je predsjednik to odlučio prekinuti. Isto je tako nova vlada prekinula niz zdravstvenih programa za koje smatra da su predstavljali bacanje novca u vjetar.
Uštede u programu Mediciad
Još jedan plan uštede ovih je dana u središtu zanimanja američke javnosti. Naime, Trump je predložio novi zakonski paket koji uključuje velike uštede u programima Medicaid u sklopu kojeg gotovo 80 milijuna Amerikanaca ima svoje zdravstveno osiguranje. Taj je prijedlog usvojio Zastupnički dom američkog Kongresa, ali ga još treba i usvojiti Senat.
Prema prijedlogu, radi se o uštedama, odnosno rezovima od oko 700 milijardi dolara u Medicaid programima što bi rezultiralo time da 8,6 milijuna ljudi ostaje bez pristupa zdravstvenom osiguranju. Prema novom zakonu, Amerikanci bi morali raditi 80 sati mjesečno kako bi i dalje smjeli imati pristup ovom programu.
Te bi se promjene uvodile postupno tijekom nekoliko godina, ali Trumpov oponenti vjeruju da nova vlada zapravo želi ljudima oduzeti pristup osiguranju koje je ionako osjetljiva politička tema u SAD-u. S druge strane, Trump i njegova vlada ističu da se ne radi o rezovima, već o uštedama i sprječavanju rasipanja novca, te pokušajima da se sustav učini transparentnijim i poštenijim. Neki analitičari smatraju da bi pristup zdravstvenom osiguranju i programu Medicaid, te spomenute mjere uštede, mogli postati glavna tema idućih izbora za Kongres 2026. godine.
Amerikanci općenito smatraju da nešto nije u redu sa sustavom zdravstva. Jedno istraživanje iz 2023. pokazalo je da 70 posto Amerikanaca misli da zdravstveni sustav ne zadovoljava njihove potrebe na neki način. Idući izbori mogli bi pokazati podržavaju li više Trumpov pristup ušteda i radikalne reforme zdravstva koju predvodi Robert F. Kennedy Jr. ili smatraju da su Trumpovi suparnici u Demokratskoj stranci u pravu kada upozoravaju da predsjednik provodi “sveopći napad” na zdravstveni sustav i državne agencije.
Autor: Dino Brumec
