Dr. Antonio Plešnar razbija mitove o urologiji, naglašava važnost preventivnih pregleda i savjetuje kako pobijediti strah od odlaska liječniku.
Dr. Antonio Plešnar istaknuti je hrvatski urolog i subspecijalist urološke onkologije s bogatim iskustvom u kliničkoj praksi i znanstvenom radu. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu, magistrirao epidemiologiju, te se specijalizirao iz urologije i urološke onkologije. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog i Europskog urološkog društva, prisustvovao je brojnim međunarodnim kongresima i simpozijima, a u Čakovcu vodi privatnu urološku ambulantu Urovitalia. Angažiran je i u javnom zdravstvu kao voditelj Odjela opće kirurgije, vaskularne kirurgije i urologije u Županijskoj bolnici Čakovec.
Dr. Plešnar poznat je i po svojoj predanosti pacijentima i strasti prema urologiji, te redovito educira javnost o važnosti urološkog zdravlja, a u intervjuu za Ordinacija.hr progovorio je i o najčešćim mitovima i zabludama u području urologije, važnosti preventivnih pregleda te najnovijm i najučinkovitijim metodama liječenja.
1. Što vas je motiviralo da se specijalizirate upravo za urologiju?
Nekada su se specijalizacije dobivale dosta teško i čekalo se za njih po nekoliko godina te se često nije mogla birati željena specijalizacija. Želio sam specijalizirati nešto iz kirurških grana medicine. Te je godine bila raspisana specijalizacija iz urologije i ORL-a, no urologija mi se činila kompleksnijom i kao veći izazov.
2. Kako izgleda vaš tipični radni dan
Moj radni dan počinje jutarnjom vizitom pacijenta, zatim stručnim sastankom, a potom radom u ambulanti ili u operacionim salama. Četrnaest dana u mjesecu sam u pripravnosti 24 sata tako da sam ponekad više u bolnici nego kod kuće.
3. S kojim se najčešće izazovima susrećete u svakodnevnom radu?
Svaki dan ima svoje posebnosti no uvijek je bitno u ambulanti pravodobno prepoznati pacijente koji su teško bolesni ili su životno ugroženi, bilo zbog uroloških ili nekih drugih bolesti, kakao bi se pružila adekvatna pomoć i liječenje.
4. Koji aspekt vašeg posla smatrate najizazovnijim, a koji najzadovoljavajućim?
Svakako da su krvarenja koja ugrožavaju pacijenta najizazovnija, a najzadovoljavajućim kada pacijenta izliječite i vidite da je sretan.
5. Koje osobne vrijednosti ili principe smatrate najvažnijima u svom radu s pacijentima?
Svaki pacijent je osoba, a ne broj i ne samo dijagnoza. Pacijenta treba slušati s razumijevanjem, uvažavati strahove i osjećaje te pružiti ljudsku toplinu, empatiju te dati nadu svakom pa i onom najteže bolesnom. Nekada topla riječ ili dodir ruke pacijenta znači više od bilo kojeg lijeka. Svakom pacijentu treba objasniti vrste pretraga koje vode do dijagnoze, moguće komplikacije, kao ishod liječenja treba potaknuti pacijenta da postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u odluci. Svaka moja i pacijentova odluka mora biti usuglašena jer to može utjecati na stvaran život pacijenta.
6. Koje bolesti i stanja u urologiji danas predstavljaju najveći izazov za liječnike i pacijente?
Urologija se bavi brojnim bolestima od benignih, malignih, konkrementima u urotraktu, erektilne disfunkcije, andropauze, muške neplodnosti, neurogenih mjehura, zatajenja bubrega te uroloških bolesti u starijoj dobi koje mogu biti multifaktorijalne. Za pacijente je njihova bolest najveći izazov, a za nas liječnike svakako maligne bolesti.
7. Primjećujete li neke promjene u učestalosti određenih bolesti u posljednjih nekoliko godina?
Rak prostate postao je najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj. U Međimurskoj županiji broj novootkrivenih slučajeva značajno raste: prije 20 godina evidentirano je 20 pacijenata, prije 10 godina 50, a danas ih je 108. Ovaj eksponencijalni porast dijelom se objašnjava boljom dijagnostikom i ranijim otkrivanjem bolesti.
8. Koji su najčešći mitovi ili zablude o urologiji s kojima se susrećete kod pacijenata?
Urologija je još uvijek obuhvaćena brojnim mitovima i zabludama. Prva najveća zabluda je da je urologija samo za muškarce, no konkrementi u urotraktu su prisutni i kod žena, a zbog stres inkontinencije žene su češće kod urologa nego muškarci.
Drugi mit je da ako nemamo problema s mokrenjem, ne trebamo ići kod urologa. To također nije istina, jer, na primjer, rak prostate u ranoj fazi može biti potpuno asimptomatski i ne utječe na mokrenje.
Treći mit je da uzimanje Viagre može uzrokovati smrt, no studije pokazuju da ozbiljni problemi mogu nastati samo kod pacijenata s teškim kardiološkim oboljenjima koji istovremeno uzimaju nitroglicerinske preparate.
9. Koje su danas najučinkovitije metode liječenja u urologiji?
Urologija je jedna od najnaprednijih područja medicine s velikim napretkom u minimalno invazivnim zahvatima npr. Robot asistiranim operacijama, perkutanim minimalno invazivnim zahvatima uz korištenje lasera te endoskopskim pregledima i zahvatima u urotraktu.
10. Koliko preventivne mjere i aktivna uključenost pacijenata utječu na uspjeh liječenja?
Preventivne mjere i aktivna uključenost pacijenata ključni su za uspjeh liječenja. Svaka bolest, a posebno maligne bolesti, izlječiva je ako se otkrije na vrijeme. Nažalost, naš organizam nema dovoljno “senzora” da rano detektira bolest, pa često živimo u zabludi da sve imamo pod kontrolom. Bol se obično javlja tek kada je bolest već uznapredovala, što može biti znak širenja malignih stanica.
Zato je važno redovito odlaziti na preventivne preglede. Na primjer, muškarci bi trebali raditi PSA test od 50. godine života, a oni s genetskom predispozicijom već od 40. godine, kako bi se karcinom prostate otkrio na vrijeme.
11. Koji su osnovni savjeti za prevenciju najčešćih uroloških problema?
Ne možemo uvijek vjerovati svom organizmu, jer je podložan promjenama koje mogu utjecati na kvalitetu i duljinu života. Brinimo o svom zdravlju, pazimo što jedemo i pijemo, koliko se fizički krećemo i odmaramo, te izbjegavajmo alkohol i pušenje.
12. Kako bi, prema vašem mišljenju, trebalo podizati svijest o važnosti redovnih uroloških pregleda?
Važnost redovitih uroloških pregleda jedan je od ključnih izazova javnozdravstvene politike. To se može postići kroz edukativne nacionalne programe, obrazovanje u školama i na radnim mjestima, te putem digitalne komunikacije i društvenih mreža. Sram i strah ne smiju biti razlog da pacijent preskače preventivne preglede.
13. Koja iskustva iz vaše karijere biste izdvojili kao posebno značajna ili inspirativna?
Bilo je puno iskustva, ali posebno su značajna su ona s pacijentima oboljelima od malignih bolesti. Neki bolesnici u početku odbijaju liječenje zbog velikog straha, najčešće od neizvjesnosti kroz koju će proći i od samog ishoda liječenja. Pacijentu je važno strpljivo i smireno objasniti tijek liječenja, njegove prednosti i kvalitetu života koju može postići.
Kada se pacijenti odluče na liječenje i uspješno budu izliječeni, njihove riječi “hvala, doktore” daju i nama snagu da nastavimo pomagati i drugim pacijentima.
14. Što biste savjetovali mladim liječnicima koji razmišljaju o specijalizaciji u urologiji?
Urologija je posebna jer spaja kiruršku preciznost i internistički pristup. To je jedno od najnaprednijih i najtehnološki razvijenih područja medicine, s primjenom robotike, laserske kirurgije i endoskopskih zahvata. Urologija je priča koju možete nastaviti i razvijati vlastitim entuzijazmom i predanim radom.
(Ida Balog)
