Novo istraživanje pokazuje da samo pet minuta reklama za brzu hranu može dovesti do toga da djeca pojedu znatno više kalorija tijekom dana, uključujući i “brand-only” oglase.
Novo istraživanje upozorava na snažan i često podcijenjen utjecaj marketinga hrane na djecu. Prema nalazima znanstvenika sa Sveučilišta u Liverpoolu, samo pet minuta izloženosti reklamama za brzu i nezdravu hranu može značajno povećati količinu hrane koju djeca konzumiraju tijekom dana.
Što su djeca jela nakon reklama?
Istraživanje, predstavljeno na Europskom kongresu o pretilosti, obuhvatilo je 240 djece u dobi od 7 do 15 godina. Djeca su sudjelovala u kontroliranom eksperimentu u kojem su gledala kratke blokove reklama, nakon čega su im ponuđeni grickalice i obrok. Cilj je bio mjeriti spontani unos hrane bez vanjskog pritiska.
Rezultati su pokazali jasan obrazac: nakon gledanja reklama za hranu bogatu mastima, šećerom i soli, djeca su unosila u prosjeku oko 130 kalorija više nego nakon gledanja reklama koje nisu bile povezane s hranom. Taj se višak kalorija odnosio i na grickalice i na kasniji obrok.
“Brand-only” reklame imaju isti učinak
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da učinak nije ograničen samo na reklame koje prikazuju hranu. I takozvane “brand-only” reklame, koje sadrže samo logotip, slogan ili prepoznatljive boje brenda, pokazale su sličan utjecaj na povećan unos hrane. To sugerira da djeca reagiraju na emocionalne i kognitivne asocijacije s brendom, a ne isključivo na vizualni prikaz hrane.
Stručnjaci objašnjavaju ovaj fenomen kroz nekoliko psiholoških mehanizama. Reklame mogu potaknuti tzv. “priming efekt”, gdje se mozak nesvjesno priprema na unos hrane nakon što je izložen prehrambenim podražajima. Uz to, marketinški elementi poput glazbe, boja i atraktivnih slogana dodatno povećavaju privlačnost proizvoda.
Važan aspekt istraživanja je i činjenica da su djeca posebno osjetljiva na marketinške poruke. U razvojnoj dobi oni još nemaju u potpunosti razvijene kritičke vještine koje bi im pomogle prepoznati komercijalne namjere oglasa, što ih čini podložnijima utjecaju reklama.
Globalna kriza dječje pretilosti: Do 2040. gotovo 228 milijuna djece bit će pretilo
Rezultati koji zabrinjavaju stručnjake
Iako se može činiti da je dodatnih 130 kalorija dnevno mala razlika, dugoročno gledano takav unos može imati značajan utjecaj na tjelesnu težinu i zdravlje. Kontinuirani višak kalorija kroz duži period može doprinijeti razvoju pretilosti, koja je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema među djecom.
Ovo istraživanje dodatno otvara pitanje učinkovitosti postojećih regulacija oglašavanja nezdrave hrane. U nekim zemljama već postoje ograničenja televizijskog i online marketinga proizvoda s visokim udjelom šećera, masti i soli, no rezultati sugeriraju da bi čak i suptilni oblici brendiranja mogli imati utjecaj na prehrambene navike djece.
Ordinacija.hr
