Istraživanja pokazuju da prekomjerno korištenje AI-ja može smanjiti kritičko mišljenje i memorijske sposobnosti.
Sve češće slušamo o umjetnoj inteligenciji (AI) i njezinom utjecaju na naš svakodnevni život. Od studenog 2022., piše Healthline, kada je ChatGPT postao dostupan široj javnosti, AI je sve prisutniji u našim životima, od traženja odgovora na svakodnevna pitanja do pisanja eseja i izvještaja.
No, kako to utječe na naš mozak i sposobnost kritičkog razmišljanja? Novi znanstveni podaci daju zanimljive, ali ponekad i zabrinjavajuće rezultate.
Što kažu istraživanja?
Istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) nedavno su objavili rad pod naslovom „Vaš mozak na ChatGPT-u: Akumulacija kognitivnog duga pri korištenju AI asistenta za pisanje eseja“.
U istraživanju je sudjelovalo 54 odrasle osobe u dobi od 18 do 39 godina. Sudionici su tijekom četiri mjeseca trebali napisati četiri eseja, koristeći:
- ChatGPT
- pretraživač poput Googlea ili Yahoo!
- isključivo vlastiti mozak (bez AI ili internetskih izvora)
Rezultati su pokazali zanimljive promjene u električnoj povezanosti mozga:
- Prva tri eseja, grupa koja je koristila ChatGPT imala je nižu povezanost u mozgu nego grupe koje su koristile samo mozak ili pretraživač.
- Grupa koja je koristila samo pretraživač također je pokazala slabiju povezanost od grupe koja je koristila samo mozak.
Kod četvrtog eseja, kada su se grupe zamijenile (grupa koja je koristila samo mozak sada je mogla koristiti ChatGPT, a ChatGPT grupa mogla je koristiti samo mozak), primijećene su sljedeće promjene kod sudionika koji su prestali koristiti ChatGPT:
- znatno niža električna povezanost u mozgu u odnosu na prethodnu sesiju grupe koja je koristila samo mozak
- smanjen osjećaj vlasništva nad pisanjem
- slabija memorija citata iz eseja koje su prethodno napisali
Širi kontekst: AI i kritičko razmišljanje
MIT studija nije jedina koja ukazuje na moguće učinke AI-ja na mozak.
Studija koja je objavljena ranije ove godine pokazala je da osobe koje češće koriste AI, najčešće u dobi od 17 do 25 godina, mogu imati smanjene sposobnosti kritičkog mišljenja. Znanstvenici taj fenomen nazivaju kognitivno prebacivanje (cognitive offloading), što znači da se smanjuje potreba za samostalnim razmišljanjem jer se zadaci oslanjaju na automatizirane AI procese.
Još jedno istraživanje iz ove godine sugerira da AI može pomaknuti dijelove aktivnog kritičkog mišljenja u pasivnije razumijevanje na tri razine:
- Prisjećanje i razumijevanje: s prikupljanja informacija na njihovu provjeru
- Primjena: s rješavanja problema na integraciju AI odgovora
- Analiza, sinteza i evaluacija: s izvršavanja zadatka na upravljanje zadatkom
Pregled istraživanja iz 2024. godine upozorava da prevelika ovisnost o AI alatima može povećati rizik od:
- smanjenog mentalnog angažmana
- zapostavljanja kognitivnih vještina, poput računanja ili pronalaženja informacija
- smanjene memorijske sposobnosti
- problema s pažnjom i fokusom
- poteškoća u primjeni znanja u novim situacijama
- etičkih i društvenih problema, poput smanjenja ljudske interakcije i socijalne izolacije
- smanjenog samopouzdanja i mentalnih izazova
Kako koristiti AI, a ne naštetiti mozgu
Rješenje nije jednostavno „koristite AI manje“. Iako je dobro izbjegavati AI kod zadataka koji zahtijevaju duboko razmišljanje, to nije uvijek moguće – AI alati postaju sastavni dio posla i svakodnevnog života.
Važno je kako koristimo AI. Kada se pravilno koristi, AI može potaknuti kreativnost, poboljšati učinkovitost i podržati dublje razmišljanje.
Znakovi da AI počinje preuzimati kritičko mišljenje:
- Koristite li AI za provjeru informacija umjesto da sami pronađete i analizirate izvore?
- Koristite li AI da provede vaše ideje u praksu umjesto da sami rješavate probleme?
- Koristite li AI za uspoređivanje, kombiniranje ili vrednovanje ideja umjesto da ih sami analizirate i sintetizirate?
Prepoznavanje prelaska s aktivnog na pasivno kritičko mišljenje može vam pomoći da odlučite je li AI vaš saveznik ili prepreka u učenju i razumijevanju novih informacija.
(Ordinacija.hr)
