Nova studija pokazuje da obrasci disanja svake osobe djeluju poput otiska prsta te mogu otkriti informacije o anksioznosti, depresiji, ciklusu spavanja i tjelesnoj masi.
Svaki dah je jedinstven, baš poput otiska prsta – upravo to pokazuje nova studija, nedavno objavljena u časopisu Current Biology (Cell Press). Znanstvenici su, kako piše Cell Press, uspjeli identificirati osobe isključivo na temelju njihovih obrazaca disanja s nevjerojatnom točnošću od 96,8%. Ti tzv. nazalni respiratorni “otisci” mogu otkriti i detalje o tjelesnom i mentalnom zdravlju.
Kako mozak i disanje stvaraju jedinstvene obrasce
Istraživanje je proizašlo iz interesa znanstvenika za njuh, odnosno osjet mirisa. Kod sisavaca mozak obrađuje informacije o mirisu tijekom udisaja, a veza između mozga i disanja potaknula je istraživače na pitanje: budući da je svaki mozak jedinstven, ne bi li i način disanja svake osobe bio jedinstven?
Da bi testirali ovu ideju, tim je razvio lagani nosivi uređaj koji kontinuirano prati protok zraka kroz nos tijekom 24 sata. Uređaj koristi mekane cijevi postavljene ispod nosa. Većina standardnih testova disanja traje od jedne do dvadeset minuta i služi za procjenu plućne funkcije ili dijagnosticiranje bolesti, ali kratki trenuci nisu dovoljni za uočavanje suptilnih obrazaca.
– Pomislili biste da je disanje već u potpunosti istraženo i analizirano. No otkrili smo potpuno novi način promatranja disanja, mi ga gledamo kao “očitanje mozga” – kaže dr. Noam Sobel s Instituta za znanost Weizmann u Izraelu.
Prepoznavanje ljudi i uvid u zdravlje
U istraživanju je sudjelovalo 100 zdravih mladih odraslih osoba koje su nosile uređaj tijekom svojih svakodnevnih aktivnosti. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da je moguće prepoznati pojedince samo prema njihovim obrascima disanja s vrlo visokom točnošću. Rezultati su bili konzistentni tijekom ponovljenih testiranja u razdoblju od dvije godine, usporedivi s preciznošću nekih tehnologija prepoznavanja glasa.
– Isprva sam mislila da će biti gotovo nemoguće identificirati nekoga jer svi rade različite stvari, trče, uče, odmaraju. No pokazalo se da su obrasci disanja svake osobe doista jedinstveni – kaže doktorandica Timna Soroka, također s Instituta Weizmann.
Zanimljivo je da se ovi “otisci disanja” povezuju i s indeksom tjelesne mase, ciklusom spavanja i buđenja, razinama depresije i anksioznosti, pa čak i s nekim ponašajnim osobinama. Na primjer, sudionici s višim rezultatima na upitnicima za anksioznost imali su kraće udisaje i veće varijacije u pauzama između daha tijekom spavanja. Važno je napomenuti da nijedan sudionik nije ispunjavao kliničke kriterije za mentalne ili ponašajne poremećaje.
Budućnost praćenja disanja i terapije
– Obično pretpostavljamo da depresija ili anksioznost mijenjaju način na koji dišemo. No možda je obrnuto, način na koji dišete može utjecati na vaše raspoloženje. Ako je to točno, mogli bismo promijeniti način disanja kako bismo poboljšali mentalno i emocionalno stanje – objašnjava dr. Sobel.
Trenutačni uređaj još ima izazove u svakodnevnoj upotrebi. Cijev koja prolazi ispod nosa često se povezuje s bolešću i može odvratiti korisnike, a uređaj ne prati disanje kroz usta i može se pomaknuti tijekom spavanja. Znanstvenici rade na diskretnijoj i udobnijoj verziji za svakodnevno korištenje.
Doktorandica Soroka i dr. Sobel već istražuju mogu li ljudi oponašati zdrave obrasce disanja kako bi poboljšali svoje mentalno i emocionalno zdravlje.
– Želimo ići dalje od same dijagnostike prema liječenju, i oprezno smo optimistični – kaže dr. Sobel.
(Ordinacija.hr)
