Bicikliranje je jedna od najboljih aktivnosti za cjelokupno zdravlje, od jačanja srca i mišića do poboljšanja mentalnog stanja. Ipak, unatoč golemim prednostima, postoje situacije i zdravstvena stanja u kojima pedaliranje može donijeti više štete nego koristi.
Redovita vožnja bicikla jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje rizika od smrtnosti od svih uzroka, a najveće zdravstvene dobiti ostvaruju se prelaskom iz sjedilačkog načina života u umjerenu aktivnost. Velika danska studija, koja je tijekom 14 godina pratila 30.000 ljudi u dobi od 20 do 93 godine, otkrila je da redovito bicikliranje štiti od srčanih bolesti. Vožnja biciklom jača srčani mišić, smanjuje puls u mirovanju i snižava razinu masnoća u krvi, čime se izravno smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara te visokog krvnog tlaka. Znanstvenici ističu da je najveći pomak vidljiv kod osoba koje od nulte aktivnosti prijeđu na samo 100 minuta bicikliranja tjedno, što je povezano sa 17% nižim rizikom od smrtnosti. Čak i ako započnete s bicikliranjem u srednjoj ili kasnijoj životnoj dobi, i dalje možete ostvariti značajne kardiovaskularne prednosti.
Sagorijeva masne naslage
Osim što čuva srce, bicikliranje je moćan saveznik u borbi protiv najčešćih bolesti modernog doba. Istraživanja su pokazala da osobe koje bicikliraju više od 30 minuta dnevno imaju čak 40 posto manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. To je ključno s obzirom na to da se nedostatak tjelesne aktivnosti smatra jednim od glavnih uzroka ove pandemijske bolesti. Nadalje, bicikliranje je izvanredan alat za kontrolu tjelesne težine jer ubrzava metabolizam, gradi mišićnu masu i sagorijeva masne naslage. Umjerena vožnja može sagorjeti oko 300 kalorija na sat, a britansko istraživanje je pokazalo da svakodnevna polusatna vožnja može rezultirati gubitkom od gotovo pet kilograma masti tijekom jedne godine. Također, postoje čvrsti dokazi da redovito pedaliranje smanjuje rizik od raka debelog crijeva, a neke studije upućuju i na smanjeni rizik od raka dojke.
Mentalno blagostanje još je jedno područje u kojem bicikliranje donosi goleme koristi. Tjelesna aktivnost, osobito na otvorenom, dokazano smanjuje razinu stresa, tjeskobe i simptoma depresije. Ritmičko okretanje pedala potiče lučenje endorfina i serotonina, takozvanih hormona sreće, što dovodi do osjećaja smirenosti i zadovoljstva. Studije su potvrdile da ljudi koji biciklom putuju na posao imaju nižu razinu percipiranog stresa u usporedbi s onima koji koriste automobil ili javni prijevoz. Uz to, vožnja na otvorenom stimulira kognitivne funkcije i poboljšava opće raspoloženje, a kod starijih osoba može ojačati samopouzdanje i smanjiti osjećaj izoliranosti.
Za razliku od trčanja ili drugih sportova s visokim opterećenjem, tijekom vožnje bicikla težinu tijela većinom nose sjedalo i upravljač, čime se štite kukovi, koljena i gležnjevi.
Jedna od ključnih prednosti bicikliranja jest to što je riječ o aktivnosti niskog intenziteta koja minimalno opterećuje zglobove. Za razliku od trčanja ili drugih sportova s visokim opterećenjem, tijekom vožnje bicikla težinu tijela većinom nose sjedalo i upravljač, čime se štite kukovi, koljena i gležnjevi. Zbog toga je bicikliranje idealan oblik vježbanja za osobe s osteoartritisom ili one koji se oporavljaju od ozljeda. Istovremeno, ono predstavlja izvrstan trening za mišiće jer aktivira sve glavne mišićne skupine, uključujući mišiće nogu, stražnjice, trbuha i leđa, čime se poboljšava snaga, izdržljivost, koordinacija i držanje. Ipak, važno je napomenuti da bicikliranje nije vježba s opterećenjem, stoga ne pomaže u prevenciji osteoporoze i trebalo bi ga kombinirati s vježbama snage.
Rizici i opasnosti: Kada bicikl postaje neprijatelj
Unatoč svim prednostima, bicikliranje nije za svakoga i u određenim situacijama može biti štetno. Osobe koje pate od akutne diskus hernije ili išijasa trebale bi u potpunosti izbjegavati vožnju dok se simptomi ne povuku. Također, kod akutnih ozljeda zglobova poput koljena ili kukova, nužna je konzultacija s liječnikom prije sjedanja na bicikl. Intenzivno i svakodnevno bicikliranje bez adekvatnog odmora može dovesti do sindroma pretreniranosti, koji se očituje kroz kronični umor, promjene raspoloženja i pad imuniteta, kao i do ozljeda prenaprezanja poput tendinitisa ili bolova u koljenu. Da bi se to izbjeglo, ključno je pravilno podesiti bicikl prema vlastitoj tjelesnoj građi, uvijek se zagrijati prije vožnje te kombinirati bicikliranje s drugim oblicima vježbanja. ( Ordinacija.hr )
