Sve što trebate znati o vrstama anestezije, pripremi, oporavku i mogućim nuspojavama – praktični savjeti za siguran i ugodan zahvat.
Anestezija je primjena lijekova, anestetika, koji privremeno blokiraju bol i senzorne signale iz živaca prema mozgu, kako bi pacijent tijekom medicinskih zahvata ili operacija bio bez boli. Različite vrste anestezije djeluju na različite načine: neki anestetici utrnu određeni dio tijela, dok drugi “uspavaju mozak” kako biste mogli spavati tijekom složenijih kirurških zahvata.
Odabir vrste anestezije ovisi o vrsti i opsegu zahvata, zdravstvenom stanju pacijenta te planu liječenja koji preporučuje liječnik.
1. Lokalna anestezija
Lokalna anestezija utrne mali, ograničen dio tijela. Ova vrsta anestezije se najčešće koristi kod minimalno invazivnih zahvata, primjerice:
- Operacija mrene (katarakta)
- Biopsija kože
- Manji zahvati na zubima ili koži
Pacijent je tijekom zahvata budan i svjestan, ali ne osjeća bol u zahvaćenom području. Lokalna anestezija je sigurna, jednostavna i obično omogućuje brzi oporavak.
2. Sedacija (tzv. “sumrak-san”)
Sedacija vas opušta do te mjere da možete drijemati, ali se možete probuditi za komunikaciju ako je potrebno. Ovisno o dubini sedacije, pacijent može biti svjestan dijelova zahvata, ali ga vjerojatno neće pamtiti.
Sedacija se koristi kod zahvata poput:
- Vađenja umnjaka
- Kateterizacije srca
- Kolonoskopija
Prednost sedacije je što smanjuje anksioznost i nelagodu, ali ne zahtijeva potpuno gubljenje svijesti, što je manje invazivno od opće anestezije.
3. Regionalna anestezija
Regionalna anestezija blokira bol u većem dijelu tijela, poput:
- Jedne ruke ili noge
- Cijelog donjeg dijela tijela (ispod prsnog koša)
Primjeri uključuju:
- Epiduralna: često se primjenjuje kod poroda kako bi ublažila bol
- Blokada ruke ili noge: koristi se kod operacija ekstremiteta
Regionalna anestezija može se primijeniti samostalno ili u kombinaciji sa sedacijom. Prednost je što pacijent može ostati budan, a rizik od opće anestezije smanjuje se.
4. Opća anestezija
Opća anestezija čini pacijenta potpuno bez svijesti i neosjetljivim na bol. Koristi se kod složenijih operacija, primjerice:
- Operacija glave, prsnog koša ili abdomena
- Veći kirurški zahvati ili hitni slučajevi
Pacijent pod općom anestezijom ne osjeća bol niti se može sjetiti postupka. Liječnik anesteziolog nadzire vitalne funkcije tijekom cijele operacije i osigurava sigurnost pacijenta.
Kako se pripremiti?
Sigurna priprema ključna je za uspješan zahvat. Liječniku je važno dostaviti ažurirani popis lijekova, vitamina i dodataka, jer neki mogu povećati rizik od komplikacija.
Preporuke uključuju:
- Izbjegavanje hrane i pića osam sati prije zahvata (osim ako liječnik ne kaže drugačije).
- Prestanak pušenja barem dan prije zahvata, a idealno dva tjedna ranije.
- Prestanak uzimanja biljnih dodataka jedan do dva tjedna prije zahvata.
- Prestanak uzimanja lijekova za erektilnu disfunkciju najmanje 24 sata prije zahvata.
- Uzimanje određenih lijekova za krvni tlak s gutljajem vode prema uputama liječnika.
Tijekom zahvata
Medicinski tim primjenjuje odgovarajuću anesteziju i po potrebi lijekove protiv mučnine. Vitalni znakovi, poput krvnog tlaka, pulsa, razine kisika u krvi i otkucaja srca, stalno se prate. Ako se pojave alergijske reakcije ili druge promjene, tim ih odmah prepoznaje i rješava.
Nakon anestezije i oporavak
Vrijeme oporavka ovisi o vrsti anestezije. Nakon lokalne anestezije većina pacijenata se brzo vraća svakodnevnim aktivnostima. Kod regionalne, opće anestezije ili sedacije potrebno je više vremena.
Preporuke uključuju:
- Neka vas netko odveze kući.
- Odmoriti ostatak dana.
- Ne voziti niti rukovati opremom 24 sata.
- Suzdržati se od alkohola 24 sata.
- Uzimati samo lijekove i dodatke odobrene od strane liječnika.
- Izbjegavati donošenje važnih ili pravnih odluka 24 sata.
Nuspojave i rizici
Većina nuspojava je privremena i nestaje unutar 24 sata, a najčešće uključuju: bol u leđima ili mišićima, drhtavicu, umor, glavobolju, svrbež, mučninu, povraćanje, bol ili modrice na mjestu injekcije te blagu upalu grla.
Rjeđe, ali ozbiljnije komplikacije mogu biti:
- svijest tijekom opće anestezije
- pritisnuto plućno tkivo (atelektaza)
- maligna hipertermija (povišena temperatura i kontrakcije mišića)
- oštećenje živaca
- postoperativni delirij kod starijih pacijenata
Rizik je veći kod osoba s kroničnim bolestima, starije životne dobi, pretilih osoba, pušača ili onih s obiteljskom poviješću maligne hipertermije.
Kada se obratiti liječniku?
Trebate se javiti liječniku ako primijetite:
- teškoće s disanjem
- intenzivan svrbež, osip ili oticanje
- utrnulost ili paralizu
- nejasan govor
- poteškoće pri gutanju
(Ordinacija.hr)
