Ubrizgavanje botoksa postalo je jedan od najtraženijih estetskih postupaka za pomlađivanje lica i smanjenje bora. Iako je riječ o brzom i minimalno invazivnom tretmanu, postoje važne smjernice i skupine ljudi za koje se ovaj zahvat, unatoč općoj sigurnosti, ne preporučuje.
Ubrizgavanje botoksa u kožu brz je i minimalno invazivan estetski postupak koji se koristi za smanjenje vidljivosti bora i postizanje svježijeg, pomlađenog izgleda lica. Cijeli proces započinje temeljitim čišćenjem lica kako bi se uklonile nečistoće i pripremila koža za tretman. Kako bi se osigurala maksimalna udobnost pacijenta i smanjila bilo kakva nelagoda tijekom postupka, liječnik specijalist često nanosi lokalnu anestetičku kremu na područja koja će se tretirati. Krema se ostavlja da djeluje određeno vrijeme, nakon čega je koža spremna za sljedeći korak. Ovaj pripremni dio ključan je za pozitivno iskustvo, osobito za pacijente koji prvi put pristupaju ovakvom tretmanu.
Bora mrštilica
Nakon što je anestetička krema počela djelovati, liječnik pristupa samom činu ubrizgavanja. Koristeći iznimno tanke i precizne iglice, specijalist aplicira pažljivo odmjerene doze botulinum toksina u specifične mišiće lica koji su odgovorni za stvaranje mimičkih bora. Najčešće tretirana područja uključuju horizontalne bore na čelu, takozvane bore mrštilice koje se nalaze između obrva, te bore smijalice koje se pojavljuju oko očiju. Preciznost je ovdje od presudne važnosti jer o njoj ovisi prirodan izgled i izbjegavanje neželjenih efekata. Cijeli postupak ubrizgavanja traje svega nekoliko minuta, što ga čini idealnim “lunch break” tretmanom za mnoge zaposlene osobe.
Jedna od najvećih prednosti botoksa jest brz oporavak. Odmah nakon tretmana, pacijenti se mogu vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima, jer obično ne osjećaju bol niti značajniju nelagodu. Ipak, postoje važne preporuke kojih se treba pridržavati. Liječnici savjetuju izbjegavanje intenzivnih fizičkih aktivnosti, poput vježbanja u teretani ili trčanja, najmanje 24 sata nakon zahvata. Razlog tome je sprječavanje mogućeg širenja botoksa na susjedne, neželjene mišićne regije, što bi moglo uzrokovati privremene estetske nepravilnosti. Također, preporučuje se izbjegavanje masaže lica i velikog pritiska na tretirana područja unutar prva 24 sata kako bi se toksin zadržao točno na mjestu gdje je apliciran.
Liječnici savjetuju izbjegavanje intenzivnih fizičkih aktivnosti, poput vježbanja u teretani ili trčanja, najmanje 24 sata nakon zahvata. Razlog tome je sprječavanje mogućeg širenja botoksa na susjedne, neželjene mišićne regije.
Rezultati tretmana botoksom nisu trenutačni, što je važno znati kako bi se realno postavila očekivanja. Prvi efekti opuštanja mišića i zaglađivanja bora obično postaju vidljivi unutar sedam do deset dana nakon postupka. Puni i konačni rezultat, kada mišići dosegnu maksimalnu relaksaciju, očekuje se nakon otprilike dva tjedna. Djelovanje botoksa je privremeno i traje u prosjeku od četiri do šest mjeseci. Trajnost rezultata ovisi o nizu individualnih karakteristika, uključujući dob pacijenta, opće stanje kože, brzinu metabolizma te jačinu mišića koji su tretirani. Nakon tog perioda, mišićna aktivnost se postepeno vraća, a bore ponovno postaju vidljive, pa je za održavanje rezultata potrebno ponoviti tretman.
Tko bi trebao preskočiti tretman botoksom?
Iako je botoks, kada ga primjenjuje kvalificirani i iskusni stručnjak, općenito vrlo siguran postupak, postoje određene skupine ljudi koje bi ga trebale izbjegavati. Na prvom mjestu su trudnice i dojilje. Iako ne postoje konkretni dokazi da botoks prelazi u majčino mlijeko ili šteti plodu, tretman se ne preporučuje zbog nedostatka kliničkih studija koje bi potvrdile njegovu apsolutnu sigurnost za dijete. Proizvođači i liječnici stoga preporučuju oprez i odgađanje tretmana do završetka perioda dojenja. Teoretski rizici, iako s ograničenim dokazima, uključuju mogućnost deformacija, pobačaja ili nepravilnosti u razvoju kostiju djeteta, zbog čega je konsenzus medicinske zajednice jasan – oprez je nužan.
Nadalje, botoks je kontraindiciran kod osoba s određenim neurološkim poremećajima, poput miastenije gravis ili Lambert-Eatonovog sindroma, jer bi mogao pogoršati simptome mišićne slabosti. Osobe koje imaju poznatu alergiju na bilo koju komponentu botulinum toksina također su isključene kao kandidati. Jednako tako, tretman se ne smije provoditi ako na području koje se želi tretirati postoji aktivna infekcija kože, upalne promjene poput akni ili herpesa, ili bilo kakvo oštećenje kože. U takvim slučajevima, preporučuje se pričekati dok se stanje kože u potpunosti ne sanira.
Redovita primjena botoksa u ranoj dobi može dovesti do toga da tijelo s vremenom razvije antitijela i postane imuno na djelovanje toksina, čineći ga manje učinkovitim u kasnijim godinama kada se pojave dublje i izraženije bore.
Zanimljiva tema je i takozvani “preventivni botoks” kod vrlo mladih osoba, najčešće onih mlađih od 30 godina. Iako ideja sprječavanja nastanka bora prije nego što postanu duboke zvuči primamljivo, neki stručnjaci upozoravaju na potencijalne dugoročne posljedice. Redovita primjena botoksa u ranoj dobi može dovesti do toga da tijelo s vremenom razvije antitijela i postane imuno na djelovanje toksina, čineći ga manje učinkovitim u kasnijim godinama kada se pojave dublje i izraženije bore. Uz to, ponovljena i dugotrajna paraliza istih mišića može s vremenom dovesti do njihovog stanjivanja ili atrofije.
Konačno, važno je uzeti u obzir i druge faktore. Osobe koje uzimaju određene lijekove, poput nekih antibiotika ili lijekova za razrjeđivanje krvi, moraju o tome obavijestiti liječnika jer su moguće interakcije. Sveobuhvatna procjena zdravstvenog stanja i iskren razgovor s liječnikom specijalistom ključni su koraci prije donošenja odluke o podvrgavanju ovom popularnom estetskom zahvatu. ( Ordinacija.hr )
