Vodič kroz traheostomiju: što sve trebate znati o zahvatu koji spašava život - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Vodič kroz traheostomiju: što sve trebate znati o zahvatu koji spašava život

Shutterstock

Saznajte što je traheostomija, kada se izvodi, kako izgleda postupak, te kako se brinuti o traheostomskoj cijevi prije, tijekom i nakon zahvata.

Traheostomija je medicinski postupak u kojem se kroz prednji dio vrata stvara otvor u dušniku (traheji) kako bi se omogućilo disanje. U otvor se postavlja traheostomska cijev koja zadržava prolaz zraka. Kirurški zahvat kojim se stvara otvor naziva se traheotomija.

Traheostomija omogućuje protok zraka u dušnik i pluća te olakšava disanje kada je uobičajeni put disanja blokiran ili otežan.

Kada je traheostomija potrebna?

Traheostomija se radi kada su normalni dišni putevi blokirani ili otežani, a najčešći razlozi uključuju:

  • Dugotrajna potreba za respiratorom (ventilatorom) – kod ozbiljnih bolesti ili ozljeda koje otežavaju samostalno disanje, obično duže od jednog ili dva tjedna.
  • Blokada ili suženje dišnog puta – uzrokovana paralizom glasnica, tumorom u grlu ili ustima.
  • Nemogućnost iskašljavanja sluzi – zbog paralize, neuroloških bolesti ili drugih stanja, što može zahtijevati direktno usisavanje iz dušnika.
  • Veće operacije glave ili vrata – traheostomija omogućuje sigurno disanje tijekom oporavka.
  • Teške ozljede glave ili vrata – blokiraju uobičajen put disanja.
  • Hitne situacije – kada hitno osoblje ne može umetnuti cijev kroz usta u dušnik, primjerice na mjestu nesreće.

U hitnim slučajevima može se izvesti i krikotirotomija, postupak kojim se stvara rupa malo više na vratu, ispod glasnica, za brzo osiguranje dišnog puta.

Foto: Shutterstock

Rizici i komplikacije

Iako je traheostomija općenito sigurna, postoje rizici i moguće komplikacije.

Mogući problemi neposredno nakon zahvata:

  • Krvarenje
  • Oštećenje dušnika, štitnjače ili živaca u vratu
  • Pomicanje ili nepravilno postavljanje traheostomske cijevi
  • Zarobljavanje zraka ispod kože (subkutana emfizemija)
  • Nakupljanje zraka između pluća i prsnog zida (pneumotoraks)
  • Nakupljanje krvi u vratu (hematom) koje može stisnuti dušnik

Dugoročne komplikacije:

  • Začepljenje ili pomicanje traheostomske cijevi
  • Ožiljci, oštećenja ili suženje dušnika
  • Stvaranje abnormalnih kanala između dušnika i jednjaka ili velikih arterija, što može povećati rizik od prodiranja hrane u pluća ili životno opasnog krvarenja
  • Infekcije u području traheostomije, u dušniku, bronhijima ili plućima (trahobronhitis, pneumonija)

Pacijenti koji i nakon izlaska iz bolnice imaju traheostomiju moraju redovito dolaziti na kontrole i pratiti simptome poput:

  • Krvarenja na mjestu traheostomije ili iz dušnika
  • Teškoća s disanjem kroz cijev
  • Bol ili promjene u udobnosti
  • Promjene boje kože ili oticanje oko traheostomije
  • Pomicanje traheostomske cijevi

Kako se pripremiti za zahvat?

Priprema ovisi o vrsti traheostomije i anesteziji. Kod opće anestezije traži se da pacijent ne jede i ne pije nekoliko sati prije zahvata. Može se tražiti i privremeno prekidanje određenih lijekova.

Što ponijeti u bolnicu:

  • Udobnu odjeću i papuče
  • Osobne potrepštine (četkica za zube, pribor za brijanje)
  • Knjige, časopise ili uređaje za razonodu
  • Pomoćna sredstva za komunikaciju (papir i olovka, smartphone ili tablet)
Foto: Shutterstock

Kako izgleda zahvat?

Postoje dvije glavne metode traheostomije:

Kirurška traheotomija:

  • Rez na donjem dijelu vrata
  • Pomicanje mišića i rezanje dijela štitnjače
  • Izlaganje dušnika i stvaranje otvora za traheostomsku cijev

Minimalno invazivna (perkutana) traheotomija:

  • Mali rez pri dnu vrata
  • Vođeno stvaranje otvora u dušniku iglom i specijalnim instrumentima
  • Postupak se nadgleda endoskopom kroz usta

    Traheostomska cijev učvršćuje se remenom oko vrata i privremenim šavovima za dodatnu sigurnost.

    Nakon zahvata

    Pacijent u bolnici obično ostaje nekoliko dana. Tijekom tog vremena uči se kako:

    • Održavati traheostomsku cijev – čišćenje i zamjena cijevi radi prevencije infekcija
    • Komunicirati – govor je ograničen, ali postoje uređaji i tehnike za govor
    • Jesti i gutati – često s pomoću sondi ili uz pomoć logopeda, dok se gutanje ne oporavi
    • Nositi se sa suhim zrakom – korištenjem fiziološke otopine, nebulizatora ili uređaja za vlagu
    • Upotrebljavati medicinske uređaje – poput usisavača za sluz

    Koliko traje?

    Traheostomija je često privremena dok se ne riješe drugi zdravstveni problemi. U nekim slučajevima može ostati trajno. Zdravstveni tim odlučuje kada je sigurno ukloniti cijev, a potom se otvor zatvara ili prirodno ili kirurškim zahvatom.

    (Ordinacija.hr)

    Ordinacija preporučuje

    card-icon

    Zdravstveni adresar

    S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

    card-icon

    Baza bolesti

    Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

    Možda će vas zanimati i ovo