Redoviti zdravstveni pregledi postaju presudni ulaskom u stariju životnu dob. Mnoge ozbiljne bolesti, poput visokog tlaka, dijabetesa ili raka debelog crijeva, razvijaju se polako i bez očitih simptoma, a upravo preventivni pregledi mogu ih otkriti na vrijeme i spasiti život.
Ulazak u zlatne godine života donosi mudrost i iskustvo, ali i povećan rizik od kroničnih bolesti. Iako se možda osjećate potpuno zdravo, redoviti posjeti liječniku ključni su za prevenciju i rano otkrivanje zdravstvenih problema. Podaci pokazuju da manje od polovice odraslih osoba starijih od 65 godina obavlja sve preporučene preventivne preglede i cijepljenja. Takav propust može biti opasan jer omogućuje “tihim ubojicama” da se neprimjetno razviju. Rano otkrivanje bolesti pruža znatno veće mogućnosti za uspješno liječenje i očuvanje kvalitete života. Ovi pregledi nisu samo formalnost, već temelj za održavanje neovisnosti i vitalnosti, omogućujući vam da na vrijeme reagirate i zajedno s liječnikom donesete najbolje odluke za svoje zdravlje.
U fokusu kardiovaskularno zdravlje
Kardiovaskularno zdravlje u fokusu je preventivnih pregleda jer su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti. Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i dijabetes tipa 2 često nemaju rane simptome, zbog čega je redovita provjera jedini način za njihovo otkrivanje. Krvni tlak preporučuje se mjeriti barem jednom godišnje, a češće ako već imate dijagnosticiranu hipertenziju, dijabetes, bolest bubrega ili obiteljsku povijest visokog tlaka. Razine kolesterola, koje se provjeravaju jednostavnim krvnim testom (lipidogram), trebalo bi kontrolirati svakih pet godina ako su nalazi uredni, odnosno češće ako postoje rizični faktori. Jednako je važan i probir na dijabetes, koji se preporučuje svake tri godine, jer čak trećina osoba s predijabetesom nije svjesna svog stanja, a pravovremena promjena životnih navika može spriječiti razvoj bolesti.
S druge strane, probir na rak pluća namijenjen je isključivo visokorizičnoj skupini: osobama u dobi od 50 do 80 godina koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar posljednjih 15 godina a imaju povijest pušenja od najmanje 20 kutija-godina.
Probir na najčešće vrste raka još je jedan stup zdravstvene prevencije u starijoj dobi. Rak debelog crijeva treći je najčešći karcinom na svijetu, no ujedno je i vrlo izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi. Preporuka je da se sve osobe do 75. godine redovito testiraju. Opcije uključuju godišnji test na skriveno krvarenje u stolici (FIT test) ili kolonoskopiju svakih 10 godina, ovisno o individualnom riziku. Osobe s obiteljskom povijesti bolesti ili upalnim bolestima crijeva trebaju češće kontrole. S druge strane, probir na rak pluća namijenjen je isključivo visokorizičnoj skupini: osobama u dobi od 50 do 80 godina koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar posljednjih 15 godina, a imaju povijest pušenja od najmanje 20 kutija-godina. Za njih se preporučuje godišnji CT pregled pluća niskom dozom zračenja.
Uz ciljane preglede za srce i rak, ne smiju se zanemariti ni ostali aspekti zdravlja koji značajno utječu na svakodnevni život. Redoviti odlasci stomatologu, barem jednom godišnje, ključni su ne samo za zdravlje zubi i desni, već i za opće zdravlje, jer je upala zubnog mesa povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Godišnji pregled vida može otkriti ozbiljna stanja poput glaukoma ili makularne degeneracije prije nego što uzrokuju trajni gubitak vida, a može ukazati i na prve znakove dijabetesa ili visokog tlaka. Jednako je važna i provjera sluha, jer čak i blagi gubitak sluha udvostručuje rizik od demencije i može dovesti do socijalne izolacije i depresije. Rano otkrivanje omogućuje korištenje slušnih pomagala koja značajno poboljšavaju komunikaciju i kvalitetu života.
Specifični pregledi za žene
Za žene starije od 65 godina ključna su tri specifična pregleda. Prvi je mamografija za rano otkrivanje raka dojke, koja se preporučuje svake jedne do dvije godine sve do 75. godine života. Nakon te dobi, odluka o nastavku probira donosi se individualno u dogovoru s liječnikom. Drugi važan pregled je probir na rak vrata maternice. Većina žena koje su imale redovite i uredne Papa testove može prestati s ovim pregledom nakon 65. godine, no nužno je posavjetovati se s ginekologom. Treći, ali ne manje važan, jest pregled gustoće kostiju (denzitometrija ili DEXA scan). Ovaj pregled preporučuje se svim ženama nakon 65. godine kako bi se na vrijeme otkrila osteoporoza i spriječili opasni prijelomi.
Što je važno za muškarce
Kod muškaraca, nakon 65. godine, poseban naglasak stavlja se na zdravlje prostate. Probir na rak prostate uključuje krvni test na prostata-specifični antigen (PSA) i eventualno digitorektalni pregled. Preporuke o tome kada započeti s testiranjem ovise o riziku: muškarcima prosječnog rizika savjetuje se razgovor s liječnikom o testiranju od 50. godine, onima s visokim rizikom (afroameričko podrijetlo ili bliski srodnik s rakom prostate prije 65. godine) od 45. godine, a onima s izrazito visokim rizikom već od 40. godine. Važno je naglasiti da povišen PSA ne znači nužno rak, stoga je ključno s liječnikom otvoreno razgovarati o prednostima i mogućim nedostacima probira, poput rizika od prekomjerne dijagnostike i liječenja.
Ne zaboravite na cijepljenje i ostale provjere
Osim navedenih pregleda, održavanje zdravlja uključuje i redovito cijepljenje. Svake godine preporučuje se cjepivo protiv gripe, a osobe starije od 65 godina trebale bi primiti i cjepivo protiv pneumokoka. Nakon 50. godine preporučuje se cijepljenje protiv herpes zostera (pojasnog osipa), a svako desetljeće potrebno je primiti docjepnu dozu protiv tetanusa i difterije. Tijekom redovitih posjeta liječniku, važno je razgovarati i o drugim aspektima zdravlja: o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, konzumaciji alkohola i duhana, riziku od padova te o mentalnom zdravlju, uključujući probir na depresiju. Jednako je važan i redovit samopregled kože te posjet dermatologu, osobito ako pripadate rizičnoj skupini za razvoj raka kože. Cjelovit pristup prevenciji, koji obuhvaća sve ove elemente, najbolji je put prema zdravom i aktivnom starenju, a sve informacije o nacionalnim programima probira dostupne su na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. ( Ordinacija.hr )
