Teško je odoljeti kremastoj kuglici sladoleda, pogotovo tijekom vrućih ljetnih dana. No, dok su tradicionalne verzije prepune šećera i kalorija, tržište su preplavile takozvane zdravije alternative koje obećavaju užitak bez grižnje savjesti. Otkrivamo što se krije iza tih obećanja i kako odabrati najbolju opciju.
Sladoled je poslastica, a ne zdrava hrana, i to je prva stvar koju treba prihvatiti. Kako ističu nutricionisti, čak i “bolje” verzije trebamo smatrati povremenim užitkom. Ključ nije u potpunoj eliminaciji, već u umjerenosti i pametnim odabirima. Zbog toga je pojava niskokaloričnih, visokoproteinskih i opcija bez šećera unijela pravu revoluciju u škrinje za zamrzavanje, no s njom je stigla i potreba za pažljivim čitanjem deklaracija. Mnogi od tih proizvoda, iako imaju manje kalorija, mogu biti visoko procesuirani i sadržavati dugačak popis sastojaka, uključujući umjetne zaslađivače, arome i stabilizatore koji im pomažu da oponašaju teksturu i okus klasičnog sladoleda.
Kada se nađete pred policom s “dijetalnim” sladoledima, nekoliko je stvari na koje trebate obratiti pozornost.
150 kalorija po porciji
Prvo, provjerite popis sastojaka – što je kraći, to je proizvod u pravilu manje obrađen. Drugo, obratite pažnju na veličinu porcije, jer proizvođači često koriste trik s malim porcijama kako bi kalorijska vrijednost na pakiranju izgledala niža. Većina niskokaloričnih sladoleda ima ispod 150 kalorija po porciji, no preporučuje se izbjegavati one s više od 16 grama dodanog šećera. Također, imajte na umu da su mnoge opcije bez šećera zaslađene šećernim alkoholima poput eritritola ili maltitola, koji kod nekih ljudi mogu uzrokovati probavne smetnje poput nadutosti i plinova, pogotovo ako se konzumiraju u većim količinama.
Iako su niskokalorične opcije primamljive, često dolaze s kompromisom u teksturi. Zbog nižeg udjela masti, koja sladoledu daje bogatstvo i kremoznost, mogu biti manje kremasti, a ponekad čak i pomalo “suhi” ili “pjenasti”.
Iako su kupovne opcije praktične, najbolji način da u potpunosti kontrolirate što unosite u organizam jest da sladoled pripremite sami. Domaća izrada omogućuje vam da izbjegnete umjetne dodatke, konzervanse i boje te da sami odredite razinu slatkoće i kvalitetu sastojaka. Dobra vijest je da vam za većinu recepata nije potreban ni skupi aparat za sladoled, već samo dobar blender ili sjeckalica.
Domaći sladoled: Potpuna kontrola i bolji okus
Jedan od najnovijih trendova koji je osvojio društvene mreže, a koji nutricionisti iznenađujuće odobravaju, jest sladoled od svježeg sira. Zbog svoje proteinske baze izuzetno je zasitan i nutritivno bogat. Primjerice, možete napraviti sladoled s okusom ledene kave koji u jednoj porciji sadrži čak 20 grama proteina. Pomiješajte šalicu i pol posnog sira, pola šalice ohlađene jake crne kave ili espressa, žličicu ekstrakta vanilije i zaslađivač po želji (med, javorov sirup ili stevija). Smjesu zamrznite dok se potpuno ne stvrdne, zatim je narežite na kocke, pustite da se lagano otopi 20-30 minuta i izmiksajte u sjeckalici dok ne postane kremasta.
Ako više volite voćne okuse, takozvani “nice cream” na bazi smrznutog voća idealan je izbor. Klasična verzija radi se od smrznutih banana, no možete biti i kreativniji. Za osvježavajući sladoled od mente s komadićima čokolade trebat će vam jedna oguljena i smrznuta banana, šalica mladog špinata (koji daje boju, a okus mu se ne osjeti), dvije žlice nezaslađenog kokosovog mlijeka, pola žličice ekstrakta mente i nekoliko kockica tamne čokolade. Sve sastojke osim čokolade izmiksajte u blenderu do glatke smjese, a zatim kratko umiješajte i nasjeckanu čokoladu. Rezultat je ukusna i zdravija poslastica gotova u samo nekoliko minuta.
Bilo da se odlučite za kupovnu ili domaću varijantu, važno je zapamtiti da je sladoled i dalje desert u kojem treba uživati svjesno i umjereno. Pažljivo čitanje deklaracija, kontrola porcija i odabir što prirodnijih sastojaka najbolji su put do uživanja u omiljenoj ljetnoj slastici bez nepotrebne grižnje savjesti.
( Ordinacija.hr )
