Nagle promjene vremena, od iznenadnog zatopljenja do povratka snijega, predstavljaju golem stres za ljudski organizam. Ono što se nekoć smatralo “bapskim pričama”, danas potvrđuje i znanost – takozvana meteoropatija nije plod mašte, već stvaran fenomen koji pogađa svaku treću osobu i nosi ozbiljne zdravstvene rizike.
Gotovo da nema osobe koja posljednjih godina nije osjetila bič naglih vremenskih promjena. U jednom danu prijeđemo iz kratkih rukava u zimske jakne, a takvi ekstremi predstavljaju šok za naš organizam koji se očajnički pokušava prilagoditi. Taj bolni ili negativan odgovor tijela na promjenu vremena stručno se naziva meteoropatija, stanje koje je poznato još od Hipokratovih vremena, a danas pogađa do 35 posto svjetske populacije. Simptomi poput glavobolje, bolova u zglobovima ili naglog pada raspoloženja često se javljaju 24 do 48 sati prije same promjene, kao tiho upozorenje da se tijelo bori s nevidljivim pritiskom iz atmosfere. Iako mnogi zdrave osobe ove promjene jedva osjete, za kronične bolesnike one mogu biti okidač za životno opasna stanja.
Najveći teret na kardiovaskularni sustav
Najveći teret tijekom vremenskih turbulencija podnosi kardiovaskularni sustav, zbog čega su srčani bolesnici i osobe s visokim tlakom najugroženija skupina. Istraživanja su pokazala da su nagli padovi temperature posebno opasni. Studija provedena u središnjoj Njemačkoj otkrila je da smanjenje temperature za samo 2,9 stupnjeva Celzijevih unutar 24 sata povećava rizik od ishemijskog moždanog udara za 11 posto, a kod osoba s već postojećim rizikom čak za 30 posto. Hladnoća, naime, sužava krvne žile, podiže krvni tlak i potiče zgušnjavanje krvi, što može dovesti do stvaranja ugrušaka. S druge strane, ni nagli skokovi temperature nisu bezopasni. Američka studija sa Sveučilišta u Michiganu povezala je velike dnevne oscilacije temperature sa znatno većim brojem srčanih udara. Utvrđeno je da rizik od infarkta raste za otprilike pet posto sa svakim skokom u temperaturnoj razlici od pet stupnjeva.
Mnogi ljudi mogu “osjetiti” nadolazeću kišu u starim ožiljcima ili na mjestima prijašnjih prijeloma. Znanstveno objašnjenje leži u promjenama atmosferskog tlaka koje utječu na tlak unutar zglobova, gdje se nalazi sinovijalna tekućina.
Osim što pogađaju srce i mozak, vremenske promjene uzrokuju i dobro poznate bolove u kostima i zglobovima. Mnogi ljudi mogu “osjetiti” nadolazeću kišu u starim ožiljcima ili na mjestima prijašnjih prijeloma. Znanstveno objašnjenje leži u promjenama atmosferskog tlaka koje utječu na tlak unutar zglobova, gdje se nalazi sinovijalna tekućina. Kako se vanjski tlak mijenja, zglobovi se lagano šire ili skupljaju, što iritira živčane završetke u oštećenom tkivu koje je manje fleksibilno i ne može se prilagoditi. Sličan mehanizam odgovoran je i za iscrpljujuće glavobolje. Pad tlaka zraka uzrokuje širenje krvnih žila u mozgu, dok njihov grč (vazospazam) pri pokušaju prilagodbe izaziva pulsirajuću bol, najčešće u sljepoočnicama ili na potiljku, ponekad praćenu vrtoglavicom i mučninom.
Taj konstantni napor prilagodbe iscrpljuje živčani sustav, što dovodi do problema sa spavanjem – od nesanice do prekomjerne pospanosti – te uzrokuje pad koncentracije i usporavanje reakcija, što može biti izuzetno opasno u prometu.
Utjecaj vremena ne staje na fizičkoj boli; on duboko zadire i u naše mentalno stanje i živčani sustav. Razdražljivost, tjeskoba, apatija, pa čak i depresivne epizode, česti su pratioci naglih promjena vremena. Ovaj fenomen, poznat kao meteoneuroza, proizlazi iz toga što živčani receptori u tijelu detektiraju promjene u okolini i šalju signale mozgu da cijeli organizam stavi u stanje “visoke pripravnosti”. Taj konstantni napor prilagodbe iscrpljuje živčani sustav, što dovodi do problema sa spavanjem – od nesanice do prekomjerne pospanosti – te uzrokuje pad koncentracije i usporavanje reakcija, što može biti izuzetno opasno u prometu.
Tko je najugroženiji i kako si pomoći?
Iako svatko može osjetiti posljedice, statistike pokazuju da su žene srednje dobi, starije osobe i djeca, čiji mehanizmi termoregulacije sporije reagiraju, posebno osjetljivi. Apsolutno najugroženiji su kronični bolesnici, pri čemu se procjenjuje da čak 70 posto ljudi s kardiovaskularnim bolestima pati od meteoropatije. Budući da ne možemo utjecati na vrijeme, ključ leži u jačanju otpornosti organizma. Liječnici stotinama godina ponavljaju jednostavne preporuke koje većina ignorira: zdrav način života. To uključuje najmanje sedam do osam sati sna, dovoljan unos tekućine, poglavito vode, te izbjegavanje alkohola i kofeina. Prehrana bi trebala biti lagana, bogata vitaminima, omega kiselinama koje se nalaze u orasima i ribi, uz izbjegavanje teške i prerađene hrane. Redovita umjerena tjelovježba i boravak na svježem zraku pomažu tijelu da se lakše nosi s promjenama.
Prehrana bi trebala biti lagana, bogata vitaminima, omega kiselinama koje se nalaze u orasima i ribi, uz izbjegavanje teške i prerađene hrane
Kao prva pomoć kod akutnih tegoba mogu poslužiti i neke praktične metode. Praćenje biometeorološke prognoze omogućuje da se pripremimo i na vrijeme uzmemo propisanu terapiju. Kod glavobolje pomaže masaža sljepoočnica eteričnim uljem metvice, dok napetost i nesanicu mogu ublažiti čajevi od matičnjaka ili kamilice. Dokazano pomaže i samomasaža ruku, vrata ili nogu, koja potiče cirkulaciju i olakšava bolove. Dugoročno, najbolja prevencija je “kaljenje” organizma, primjerice tuširanjem naizmjenično toplom i hladnom vodom, što jača sposobnost krvnih žila da brzo reagiraju na temperaturne šokove, čineći nas otpornijima na hirove vremena. ( Ordinacija.hr )
