Cvjetovi bazge bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C, dok bobice sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.
Bazga spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Legenda kaže kako je čak Hipokrat znao govoriti da mu bazga može zamijeniti sve lijekove. Kod starih naroda bazga je bila simbol rođenja i smrti, a služila je za zaštitu od zlih sila. Stari Europljani i Indijanci koristili su je pak za liječenje upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe.
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi, najznačajnije su crna i crvena, a na našim se prostorima najčešće koristi crna bazga – Sambucus nigra. Cvjetovi ove popularne biljke bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.
Koristi se i u prevenciji karcinoma
No pretpostavlja se da su za većinu ljekovitih svojstava bazge zaslužni flavonoidi. Moćni su to antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja. Zbog toga se bazga koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma. Veliki je saveznik i u sprječavanju gripe i prehlade jer jača imunitet, a osim toga, ima i antivirusno te antimikrobno djelovanje.
Primjerice, ako osjećate simptome gripe, pojedite četiri žlice bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade može se koristiti i ekstrakt bazge koji možete pronaći u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama. Korisna je i kod astme te upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.
U proljetnim mjesecima cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija, a ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi. Ova biljka može pomoći i kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa, zbog čega se često koristi i u izradi krema.
Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest. Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju.
Svi dijelovi su ljekoviti
Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Mladi izboji i listovi beru se u travnju i svibnju, a djeluju kao diuretik te se koriste za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa. Cvjetovi se beru krajem svibnja, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava.
Kora s grana i stabla bazge bere se od veljače do ožujka te od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja. U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge koje su korisne kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba…
Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker. Od zrelih bobica se priprema džem, voćni prah, sirup, liker i vino. Od izboja i mladih listova može se pripremati mast ili prah, a od kore čaj.
Sirup od bazge
Sastojci:
- 30 velikih cvjetova bazge
- 2 kg kvalitetnog meda
- 3 litre vode
- sok od 3 limuna
Priprema:
Cvjetove bazge prelijemo s 3 litre vode i pustimo da se moči oko 24 sata. Procijedimo i dodamo med. Kuhamo na laganijoj vatri oko 4-5 minuta, uz često miješanje, dok ne zakipi. Maknemo s vatre, dodamo sok od 3 limuna i spremamo u pripremljene boce. Čuvati na hladnom i tamnom mjestu.
(Ordinacija.hr)
