Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo govori o napretku farmakogenomike, inovativnim lijekovima koji ciljano djeluju na organizam te budućnosti ljekarništva i edukaciji pacijenata.
Prva je javna ljekarna u Hrvatskoj, čije je postojanje potvrđeno dokumentom iz 1271. otvorena u Trogiru. Desetak godina kasnije niknule su i u Splitu te Dubrovniku, a zatim, 1326. na Rabu te 1353. u Puli. Prva zagrebačka ljekarna spominje se 1355. godine i to pod nazivom “K crnom orlu” koja se smjestila na Gornjem gradu, u neposrednoj blizini Kamenitih vrata. Na istoj adresi, s autentičnim tragovima prošlosti u izlogu, kao što je aparatura s pomoću koje su se nekada izrađivali lijekovi, posluje i dan danas te je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u metropoli.
Tako je nekako i izgledao početak ljekarništva u Hrvatskoj – liječnici su pripisivali lijekove, a ljekarnici su ih pripremali od biljnih droga, minerala i drugih prirodnih sirovina, čineći tako ljekarne svojevrsnim laboratorijima. Danas ljekarnici imaju u potpunosti drugačiju ulogu, a lijekovi su od biljnih pripravaka evoluirali do bioloških i genskih terapija koje mogu čak i trajno izliječiti pojedine bolesti. Što nas očekuje u budućnosti, hoćemo li se u potpunosti okrenuti “pametnim lijekovima”, hoćemo li uopće morati odlaziti u ljekarne ili će nam put i vrijeme skratiti telefarmacija te hoće li farmaceuti u budućnosti imati veću ulogu u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti… samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s Anom Soldo, mag. pharm., predsjednicom Hrvatske ljekarničke komore.
– Razvojem farmaceutske industrije 1950-ih i 1960-ih godina uloga ljekarnika počela se mijenjati. S izrade lijekova prešli smo na njihovo izdavanje i savjetovanje pacijenata o terapiji. Krajem prošlog stoljeća, najprije u Sjedinjenim Američkim Državama, razvio se koncept „ljekarničke skrbi“, u kojem su se ljekarnici više usmjerili na pacijente, edukaciju, prevenciju i upravljanje bolestima. Danas su ljekarnici postali najdostupniji zdravstveni radnici u zajednici jer cijepimo, pratimo pacijente s dijabetesom i hipertenzijom te sudjelujemo u ranom otkrivanju bolesti – objašnjava.
U tom prijelazu, dodaje, presudne su bile dvije prekretnice. Jedna je razvoj kemijske i farmaceutske industrije koja je ljekarnike preusmjerila iz laboratorija prema pacijentima, a druga uvođenje koncepta ljekarničke skrbi koju je 80-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u razvila Linda Strand te tako transformirala ulogu farmaceuta u klinički pristup usmjeren pacijentima. U novije doba, napominje Soldo, dogodio se još jedan važan trenutak koji je napravio pomak u farmaceutskoj industriji, a to je pandemija COVID-19 virusa, kada su farmaceuti nastavili raditi u punom opsegu te su u zdravstveni sustav uveli brojne nove usluge i oblike skrbi.
Farmaceutska industrija danas se suočava s brojnim izazovima, no najveći se krije u proizvodnji lijekova, a to je, ističe Soldo, ovisnost Europe o sirovinama iz Kine i Indije, jer se proizvodnja desetljećima prebacivala izvan Europske unije.
– Danas se pokušava vratiti proizvodnju na europsko tlo kako bi se osigurala veća samodostatnost. Što se tiče ljekarnika, problem predstavljaju regulatorna ograničenja i zahtjevnost posla. Rad u ljekarni nosi velik pritisak, a pacijenti su često nezadovoljni zdravstvenim sustavom pa se to odražava na nas. Nažalost, sve više stručnjaka napušta ljekarne, no očekujemo poboljšanja kroz izmjene zakona i podršku mentalnom zdravlju zaposlenika – dodaje.
Moderno doba nosi i moderne tehnologije, kao i njihov sve brži razvoj, no srećom, farmaceuti su, kaže Soldo, vrlo prilagodljiva struka. Novi lijekovi na tržištu se pojavljuju na dnevnoj bazi stoga za farmaceute učenje nikada ne prestaje, no Hrvatska ljekarnička komora osigurala je sustav cjeloživotnog učenja pa ih stalna edukacija konstantno održava spremnima i povezanima s novim terapijama.
No koliko je važna uloga farmaceuta u edukaciji pacijenata?
– Izuzetno je važna. Istraživanja pokazuju da pacijenti oko 50% propisanih lijekova ne uzimaju redovito ili ih uzimaju pogrešno. Zato nam je edukacija jedan od glavnih ciljeva, odnosno da pacijenti razumiju svoju bolest i terapiju. U sklopu novih projekata svaki mjesec razgovaramo s pacijentima o njihovoj terapiji kako bismo ih motivirali i osigurali redovito uzimanje lijekova. Budući da pacijenti u ljekarne odlaze i po nekoliko puta mjesečno, to nam daje veliku priliku i odgovornost – ističe Soldo.
A da bi ljekarnici što više vremena mogli posvetiti pacijentima, farmaceutska industrija sve se više okreće suvremenim tehnologijama pa tako, primjerice, automatizirana skladišta kojima vladaju roboti, ljekarnike oslobađaju brojnih rutinskih poslova.
– Robotizacija i digitalizacija već su znatno promijenile način rada u ljekarnama, no velik potencijal ima i tzv. telefarmacija, odnosno online savjetovanje i digitalna komunikacija s pacijentima. U budućnosti će farmaceuti možda raditi i na daljinu, putem video ili audio poziva, što će posebno koristiti stanovnicima udaljenih i ruralnih područja – predviđa Soldo.
U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje i razvoju te usavršavanju personalizirane medicine, koja prilagođava terapiju biološkim i genetskim osobinama pojedinca.
– Zahvaljujući farmakogenomici i novim proizvodnim procesima, stvaraju se lijekovi koji ciljano djeluju na određene stanice ili dijelove tijela. Oni su skuplji, ali imaju manje nuspojava i učinkovitiji su. Trenutačno se najviše koriste u liječenju onkoloških, hematoloških i imunoloških bolesti, a u budućnosti očekujemo primjenu i kod kroničnih oboljenja. U Nizozemskoj se, primjerice, doze lijekova već prilagođavaju genetici pacijenata, dok u Hrvatskoj to tek počinje, no vjerujem da će s vremenom postati uobičajeno – ističe Soldo.
No kako osigurati da te nove, skuplje terapije budu dostupne, ne samo onima s “dubljim džepom”, već i široj populaciji, neovisno o financijskoj situaciji?
– To je velik izazov i za bogatije zemlje, ne samo za Hrvatsku. Novi modeli zajedničke europske nabave lijekova trebali bi omogućiti da sve zemlje članice, bez obzira na veličinu i financijsku snagu, imaju pristup inovativnim terapijama. Mi u Hrvatskoj imamo terapije za sve bolesti, iako možda ne uvijek najnovije. Nastojimo pronaći ravnotežu između troškova i potreba pacijenata, što je dugoročno najodrživiji pristup – objašnjava.
Ljekarne su, dodaje, i jedine zdravstvene ustanove koje posjećuju i zdravi ljudi, stoga bi u budućnosti farmaceuti mogli imati i znatno veću ulogu u ranom otkrivanju bolesti.
– Kroz projekte ranog otkrivanja dijabetesa i hipertenzije postigli smo izvanredne rezultate. Mnogi pacijenti nisu znali da imaju povišene vrijednosti dok nisu došli u ljekarnu iz sasvim drugog razloga. Takva rana detekcija znatno olakšava liječenje i smanjuje opterećenje sustava. A što se liječenja tiče, ključ je u edukaciji. Ako pacijentima objasnimo kako pravilno uzimati lijek, koje nuspojave mogu očekivati i kako ih ublažiti, povećavamo sigurnost i uspješnost terapije. Naš je zadatak pomoći pacijentima da ne odustanu od liječenja zbog privremenih tegoba i da razumiju važnost redovitog uzimanja terapije – kaže Soldo.
Farmaceuti budućnosti stoga će, dodaje, morati biti puni znanja i empatije jer će morati razumjeti pacijenta koji je u strahu ili boli. Empatija je i danas temelj kvalitetne zdravstvene skrbi no, smatra Soldo, svi će zdravstvenici na tom području u budućnosti morati ulagati veće napore.
– Ono što bih poručila farmaceutima budućnosti, mladima koji razmišljaju o karijeri u ovom području, jest da ako volite rad s ljudima, ljekarna je pravo mjesto za vas. Ako vas više zanima znanstveni aspekt i razvoj lijekova, tada karijeru valja potražiti izvan Hrvatske, jer u tom području još nemamo velike kapacitete. Rad u ljekarni iznimno je ispunjavajući jer svakodnevno vidite konkretan učinak svog rada i zahvalnost pacijenata, a to je nešto što se rijetko doživljava u drugim zanimanjima. Vrlo smo ponosni što je Hrvatski sabor 2025. godinu proglasio Godinom ljekarništva. To nam je veliko priznanje i poticaj u vremenu kada se naša struka snažno mijenja i razvija, i u javnim i u bolničkim ljekarnama – zaključuje Ana Soldo.
(Ida Balog)
