Pjesma nas može oraspoložiti, povezati s drugima, smanjiti bol i probuditi uspomene – evo što kaže znanost.
Jeste li se ikada zatekli kako nesvjesno tapkate nogom dok kupujete ili vas neka filmska scena uz glazbu potpuno obuzme emocijama? Bez obzira na dob, spol, kulturu ili podrijetlo, piše Tallahassee Memorial HealthCare, glazba je univerzalni jezik koji djeluje na svakoga od nas. Ona može biti snažan alat koji pokreće tijelo, budi uspomene i izaziva cijeli spektar osjećaja.
Znanost sve jasnije pokazuje da glazba nije samo ugodna kulisa u svakodnevnom životu, već i sredstvo koje izravno utječe na mozak i tijelo – od oslobađanja dopamina, neurotransmitera zaslužnog za osjećaj ugode, do poticanja socijalne povezanosti i smanjenja stresa.
Kako glazba utječe na raspoloženje?
Odgovor je jasan – može! Postoji i poznata tehnika, tzv. Iso-princip, kojom se odabire glazba u skladu s trenutačnim raspoloženjem, a zatim postupno prelazi na tonove koji nas vode prema željenim emocijama. Primjerice, ako ste ljuti ili tužni, možete poslušati pjesmu koja odgovara tom osjećaju, ali ju je važno ne ponavljati previše puta. Nakon toga preporučuje se prijeći na glazbu koja izaziva mir ili radost. Takav prijelaz može biti moćna strategija suočavanja sa stresom.
Osim slušanja, aktivno bavljenje glazbom kao što su pjevanje, sviranje instrumenta ili stvaranje glazbe elektroničkim putem, pozitivno utječe na ključne neurotransmitere. Dopamin regulira koncentraciju, pamćenje, motivaciju i san, dok serotonin utječe na raspoloženje, tjeskobu i bol. Posebno je zanimljivo da pjevanje u grupi potiče lučenje oksitocina, hormona povezanosti, a istodobno smanjuje razinu kortizola, hormona stresa.
Emocije i glazba – zašto na sve djeluje drugačije?
Glazba nas može podržati u trenutačnom emocionalnom stanju, ali i pomoći nam da ga promijenimo. U glazbenoj terapiji često se radi upravo na regulaciji emocija. Pjesma može izazvati gotovo svaku emociju, od tuge i nostalgije do radosti i uzbuđenja.
No, važno je naglasiti da glazba na svakoga djeluje drukčije. Naši doživljaji ovise o osobnim iskustvima, kulturi i uspomenama. Ono što je nekome vesela pjesma, drugome može biti podsjetnik na gubitak. Upravo u toj raznolikosti krije se ljepota glazbe.
Zanimljivo je istraživanje sa Sveučilišta Berkeley, koje je na temelju iskustava ispitanika iz SAD-a i Kine izradilo interaktivnu glazbenu kartu s 13 emocionalnih dimenzija. Ona pokazuje kako, unatoč kulturnim razlikama, postoji preklapanje u načinima na koje doživljavamo glazbu.
Glazba i pamćenje – saveznik kroz život
Glazba ima jedinstvenu moć vraćanja uspomena. To je zato što su glazbena sjećanja pohranjena u hipokampusu, dijelu mozga koji je manje podložan oštećenjima uzrokovanima starenjem ili bolešću.
Od djetinjstva učimo kroz pjesmu, od abecede do društvenih pravila, a isti princip vrijedi i u odrasloj dobi. Mozak, kada se pjesma prekine, često sam „popunjava praznine”.
U terapiji, glazba se koristi za poticanje pamćenja, razvojne ciljeve ili jednostavno za evociranje sjećanja. Poznata melodija može probuditi uspomene na ljude, događaje ili mjesta, često praćene snažnim emocijama.
Kako glazba djeluje na tijelo?
Glazba ne utječe samo na emocije, nego i na fizičko stanje. Pjevanje, sviranje i ples mogu povećati toleranciju na bol jer pokreti uključeni u stvaranje glazbe pružaju sinkroniziranu aktivnost koja podiže prag boli.
Također, budući da je glazba ugodna aktivnost, ona potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće. Znanstvena istraživanja potvrđuju da glazba može smanjiti postoperativnu bol, fizičku napetost, pa čak i regulirati rad srca i disanje.
- Brza glazba ubrzava puls i povisuje krvni tlak
- Spora glazba usporava puls, snižava tlak i smiruje disanje
Glazba i ponašanje – više nego što mislite
Osim što poboljšava raspoloženje, glazba djeluje i kao motivator, pomagač u izvršavanju zadataka ili čak regulator potrošačkih navika.
U trgovinama glazba nije slučajno odabrana – ona utječe na kupce:
- Mlađi kupci dulje se zadržavaju kada svira instrumentalna glazba
- Stariji reagiraju bolje na glazbu s tekstom
- Baby boomeri troše više ako se pušta klasični rock
- Starije generacije često troše manje ako glazba uopće svira
Čak i izbor vina može biti povezan s glazbom. Istraživanja pokazuju da klasična glazba potiče kupce da potroše više. Glazba utječe i na prodavače. Ako im se stalno pušta ista playlista, brže će se umoriti i biti manje raspoloženi za interakciju s kupcima. Raznolikost u glazbi znači i bolju atmosferu u trgovini.
Zašto nas blagdanska glazba posebno dira?
Blagdani su nezamislivi bez glazbe. Ona prenosi priče i vrijednosti, povezuje zajednice i stvara osjećaj zajedništva.
- Hanuka je povezana s pjevanjem i plesom; u Jeruzalemu se često može čuti pjesma „Ma’oz Tzur”.
- Božićna glazba dio je i svetih i svjetovnih običaja – od ukrašavanja kuća do obiteljskog pjevanja i božićnog kolendavanja. U Portoriku je slična tradicija poznata kao Parrandas.
- Kwanzaa, blagdan afroameričkog zajedništva, uključuje ples, bubnjanje, pripovijedanje i pjesmu, a utemeljena je 1966.
Iako mnogima budi lijepe uspomene, treba imati na umu da blagdanska glazba nekima može biti i bolan podsjetnik na gubitke ili teške trenutke.
Glazbena terapija – kada glazba postane lijek
Glazbeni terapeuti su stručnjaci koji koriste glazbu kao alat za postizanje fizičkih, emocionalnih, kognitivnih i socijalnih ciljeva. Oni rade u različitim kliničkim okruženjima, ali i kroz edukativne programe.
Glazba nije samo razonoda. Ona je moćan alat koji može utjecati na naše emocije, ponašanje, zdravlje i društvene odnose. Bilo da je riječ o slušanju, pjevanju, plesu ili stvaranju glazbe, njezin učinak na tijelo i duh je neosporan.
(Ordinacija.hr)
