Zašto se budimo prije alarma? Znanstvenici otkrivaju tajnu našeg unutarnjeg sata - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Zašto se budimo prije alarma? Znanstvenici otkrivaju tajnu našeg unutarnjeg sata

Duboko u mozgu nalazi se mala skupina neurona poznata kao suprahijazmatska jezgra, koju stručnjaci često nazivaju „glavnim tjelesnim satom“. Foto: Shutterstock

Nekoliko minuta prije alarma vaše tijelo već zna da je vrijeme za buđenje – evo kako hormon kortizol i cirkadijalni ritam upravljaju vašim snom.

Sigurno ste i sami iskusili situaciju: alarm je postavljen na 6:30, a vi se nekako probudite nekoliko minuta prije. Nema zvuka, nema vanjskog podražaja – samo tijelo kao da „zna“ da je vrijeme za buđenje. Iako ovo može zvučati čudno, piše ScienceAlert, riječ je o nevjerojatno preciznom unutarnjem mehanizmu – našem tjelesnom satu, koji regulira kada spavamo i kada se budimo. No kako zapravo funkcionira taj „ugrađeni alarm“ u našem tijelu?

Hormonalni „poziv“ za buđenje

Duboko u mozgu nalazi se mala skupina neurona poznata kao suprahijazmatska jezgra, koju stručnjaci često nazivaju „glavnim tjelesnim satom“. Ovi neuroni prate vrijeme koordinirajući unutarnje ritmove, poput cirkadijalnog ritma (koji je usklađen s 24-satnim danom), te reguliraju spavanje, tjelesnu temperaturu, glad i probavu.

Cirkadijalni ritam diktira kada ćemo se osjećati pospano ili budno tijekom dana. Naše tijelo prirodno postavlja „glavni sat“, ali je sasvim normalno da ljudi imaju različite preferencije kada je riječ o spavanju i buđenju.

Jeste li se ikada pitali zašto neki ljudi vole rano ustati i dočekati izlazak sunca, dok drugi ostaju budni do kasno i spavaju do sredine jutra? Razlika je upravo u cirkadijalnom ritmu.

Redoviti obrasci spavanja, buđenja, obroka i tjelovježbe „programiraju“ naš glavni sat. Tijelo tada počinje predviđati kada će se ove aktivnosti događati i priprema oslobađanje odgovarajućih hormona.

Na primjer, ujutro doživljavamo tzv. „kortizolni odgovor na buđenje“ – nagli porast kortizola, hormona koji nas priprema za dan i pomaže nam da se osjećamo energično.

Cirkadijalni ritam diktira kada ćemo se osjećati pospano ili budno tijekom dana. Naše tijelo prirodno postavlja „glavni sat“, ali je sasvim normalno da ljudi imaju različite preferencije kada je riječ o spavanju i buđenju. Foto: Shutterstock

Kod ljudi koji imaju dosljedno vrijeme buđenja i izlaganje jutarnjem svjetlu, glavni sat nauči kada se obično bude. Puno prije nego što alarm zazvoni, tijelo se počinje pripremati: temperatura raste, razine melatonina (hormona pospanosti) padaju, a razine kortizola rastu. Kad alarm konačno zazvoni, tijelo je već u prijelazu prema budnosti – svojevrsni hormonalni „poziv“ za buđenje.

Dobro usklađen ritam ili loša kvaliteta sna?

Ako se često budite nekoliko minuta prije alarma i osjećate se odmorno i budno, to je znak da je vaš cirkadijalni ritam dobro usklađen. Vaše tijelo zna predvidjeti rutinu i pomaže vam da se glatko prebacite iz sna u budno stanje.

No, ako se budite ranije, ali osjećate se umorno, omamljeno ili nemirno, problem je vjerojatno u kvaliteti sna, a ne u savršeno usklađenom ritmu.

Održavanje redovitog vremena odlaska na spavanje i buđenja pomaže trenirati tjelesni sat, posebno ako ostaje u skladu s prirodnim podražajima iz okoline, poput promjena svjetla i temperature tijekom dana.

Redoviti raspored spavanja i buđenja olakšava uspavljivanje i omogućuje buđenje s osjećajem osvježenosti. Na taj način tijelo bolje „prati vrijeme“ i može naučiti kada je vrijeme za prirodno buđenje.

Suprotno tome, neredoviti rasporedi spavanja mogu zbuniti unutarnje ritmove, što dovodi do pospanosti, smanjene koncentracije i otežanog izvršavanja mentalnih zadataka.

Bez dosljednog obrasca spavanja, tijelo se oslanja na alarm, koji vas može probuditi u dubljoj fazi sna i ostaviti umornima – što stručnjaci nazivaju inercijom sna.

U tom slučaju, pregled higijene spavanja i manje prilagodbe navika mogu ponovno uskladiti tjelesni sat, omogućujući prirodno buđenje i osjećaj pravog odmora.

Redoviti raspored spavanja i buđenja olakšava uspavljivanje i omogućuje buđenje s osjećajem osvježenosti. Na taj način tijelo bolje „prati vrijeme“ i može naučiti kada je vrijeme za prirodno buđenje. Foto: GettyImages

Zašto je ponekad teško „isključiti se“?

Stres i tjeskoba mogu povećati razine kortizola, istog hormona koji prirodno raste ujutro i pomaže buđenju, što otežava održavanje sna ili uzrokuje prerano buđenje.

Iščekivanje uzbudljivih događaja također može otežati spavanje. Visoka razina pobuđenosti drži mozak budnim, što vodi lakšem snu i preranim buđenjima.

Takve situacije su česte i normalne, ali ako se događaju često, mogu dovesti do dugoročnih problema sa spavanjem.

U predindustrijsko doba ljudi su pratili ritmove sunca i mjeseca kako bi organizirali spavanje. Danas je prirodno buđenje bez alarma rjeđe, no kada se dogodi, znak je da ste se dovoljno odmorili i da je vaš tjelesni sat zdrav i usklađen.

Kako naučiti tijelo da se budi bez alarma?

Moguće je trenirati tijelo da se budi prirodno primjenom nekoliko jednostavnih strategija:

  • Održavanje dosljednog rasporeda spavanja, sa 7–8 sati sna (uključujući vikende).
  • Izbjegavanje poremećaja sna zbog kofeina, alkohola ili teških obroka.
  • Stvaranje tamnog i mirnog okruženja za spavanje te izbjegavanje ekrana prije spavanja.
  • Izlaganje prirodnom jutarnjem svjetlu kako bi se glavni sat pravilno „resetirao“.

(Ordinacija.hr)

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo