Smrznuto rame, poznato i kao adhezivni kapsulitis, nije mit. Ovo bolno i dugotrajno stanje, koje može trajati mjesecima ili čak godinama, posebno pogađa žene – a najčešće one koje su u perimenopauzi ili postmenopauzi.
Unatoč ozbiljnosti, ovaj je poremećaj godinama bio zanemarivan u medicinskim istraživanjima, često zato što se sumnjalo u njegovo postojanje. No, nova istraživanja daju nadu – možda je terapija konačno na vidiku.
Ortopedska kirurginja i specijalistica za rame dr. Jocelyn Wittstein kaže:
Već samim time što ste žena, izloženi ste većem riziku za razvoj smrznutog ramena.
Čak tri četvrtine oboljelih su žene, a najčešće se stanje javlja između 40. i 60. godine života – upravo u razdoblju kad žene ulaze u menopauzu. Zapravo, više od 70 % žena tijekom menopauze doživljava mišićno-koštane tegobe, a četvrtina njih zbog toga ima ozbiljna ograničenja u svakodnevnom životu.
Smrznuto rame može ukazivati na inzulinsku rezistenciju i dijabetes, prepoznajte simptome na vrijeme
Što je smrznuto rame i zašto nastaje?
Za razliku od ozljeda uzrokovanih prekomjernim korištenjem, smrznuto rame nastaje s godinama, kad se upali i zadeblja vezivno tkivo koje okružuje rameni zglob. Posljedica je bol, smanjena pokretljivost i, u nekim slučajevima, potpuna blokada pokreta. Naziva se i “pedesetogodišnje rame”.
Kod osoba s dijabetesom smrznuto rame još je češće. Liječenje uključuje fizikalnu terapiju, protuupalne lijekove, a ponekad i injekcije – no pravi lijek ne postoji.
Uloga estrogena u zdravlju zglobova
Pad razine estrogena – ključnog ženskog hormona – tijekom menopauze može utjecati na kosti, zglobove i mišiće. Iako više od polovice žena osjeća bolove u zglobovima tijekom menopauze, ova veza još nije dovoljno istražena.
Upravo to su pokušale promijeniti liječnice Anne Ford i Jocelyn Wittstein, koje su na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke provele istraživanje s gotovo 2000 žena u dobi od 45 do 60 godina.
Rezultat? Žene koje nisu uzimale hormonsku terapiju imale su čak 99 % veću vjerojatnost da će razviti smrznuto rame u odnosu na one koje jesu. Iako je riječ o preliminarnom istraživanju, nalazi sugeriraju da hormonska terapija može imati zaštitni učinak.
Menopauza utječe na kolesterol – evo kako ga tada držati pod kontrolom
Mišićno-koštani sindrom menopauze – nova dijagnoza?
U 2024. godini, dr. Wittstein i kolege predložili su novi naziv: mišićno-koštani sindrom menopauze, kako bi se ukazalo na česte, ali često ignorirane tegobe poput bolova u zglobovima, osteoporoze i gubitka mišićne mase kod žena u menopauzi.
Nažalost, stigma oko menopauze, kao i nedostatak istraživanja i zastupljenosti žena u ortopediji (samo 6 % ortopedskih kirurga su žene), dodatno otežavaju napredak. Povijesno, žene koje su prijavljivale bolove često su bile pogrešno dijagnosticirane kao emocionalno nestabilne ili histerične.
Terapija hormonima: strah i stvarnost
Unatoč dokazima da hormonska terapija može pomoći kod simptoma menopauze – uključujući bolove u zglobovima, osteoporozu i čak smrznuto rame – strah od hormona još uvijek prevladava. Mnoge žene ne dobivaju terapiju zbog zastarjelih informacija iz studije iz 2002., koja je povezivala terapiju s određenim rizicima.
Hormonska terapija danas je sigurnija nego ikad, a žene su sve bolje informirane, naglašava dr. Ford.
Što možete učiniti već sada?
Dok znanost ne ponudi jasna rješenja, liječnice preporučuju:
- redovitu tjelovježbu s opterećenjem
- uravnoteženu prehranu
- praćenje bolova kao mogućih znakova menopauze
- razgovor s ginekologom ili liječnikom o prednostima i rizicima hormonske terapije
A. H.
