Grizenje obraza često počinje kao bezazlena navika, ali kronično može izazvati bol, ranice i emocionalni stres. Donosimo razloge, vrste i učinkovite metode zaustavljanja ove neugodne navike.
Kronično grizenje unutarnje strane obraza, medicinski poznato kao morsicatio buccarum, česta je, ali često zanemarena navika. Podrazumijeva ponavljano grizenje ili žvakanje sluznice usta, obraza, usana ili jezika, i može se pojavljivati povremeno ili postati dugotrajni obrazac ponašanja.
Ovaj poremećaj svrstava se u tjelesno fokusirana ponavljajuća ponašanja (BFRB) prema DSM-5 klasifikaciji Američkog psihijatrijskog udruženja. Povremeni ugrizi obraza mogu biti posljedica stresa ili životnih razdoblja poput adolescencije ili trudnoće, no kod BFRB-a riječ je o ponašanju koje se ponavlja unatoč pokušajima da se zaustavi te često uzrokuje nelagodu, ozljede i emocionalni stres. Najčešće počinje u kasnom djetinjstvu i može potrajati u odrasloj dobi.
Premda precizni podaci ne postoje, pregled iz 2013. procjenjuje da bi oko 750 od milijun osoba moglo imati kroničan oblik ove navike.
Vrste grizenja obraza
Prema kliničkim opisima, grizenje obraza može se pojaviti u pet osnovnih oblika:
1. Povremeno, slučajno grizenje
Dogodi se nenamjerno i najčešće je bezopasno, iako može rezultirati manjim ranicama poput afti.
2. Redovito, ali nenamjerno grizenje
Ako se nenamjerni ugrizi često ponavljaju, mogu ukazivati na lošu dentalnu postavu zubi ili problem s čeljusti. Stomatolog može preporučiti rješenja poput aparatića.
3. Grizenje tijekom spavanja
Javlja se kod osoba koje škrguću zubima ili imaju pojačanu napetost čeljusti noću. Štitnik za zube može spriječiti oštećenja sluznice.
4. Grizenje iz navike
Riječ je o polusvjesnom ponašanju koje osoba često radi iz dosade, napetosti ili navike. U pravilu se može zamijeniti manje štetnom aktivnošću.
5. BFRB – kompulzivno grizenje
Ovaj oblik najsličniji je drugim opsesivno-kompulzivnim ponašanjima poput čupanja kose ili grizenja noktiju. Osoba teško prestaje iako je svjesna posljedica.
Zašto grizemo obraze?
Najčešći okidači kroničnog grizenja obraza uključuju stres, anksioznost i visoku emocionalnu napetost. Često se radi o nesvjesnoj radnji koja se javlja dok je osoba zamišljena, izložena pritisku ili čak tijekom sna.
Kod nekih osoba javlja se i „omiljeno“ mjesto ugriza – jedno područje na unutarnjoj strani obraza koje se stalno iznova oštećuje. Time nastaje hrapava, iziritirana površina koja dodatno potiče novo grizenje, stvarajući začarani krug.
Povremeni, slučajni ugrizi mogu biti povezani s:
- razgovorom tijekom jela
- kontaktnim sportovima
- rastom umnjaka
- neadekvatnim dentalnim pomagalima
Studija je također pokazala da djeca ponekad grizu obraze tražeći pozornost, a istraživanje iz 2019. otkrilo je da 1 od 10 trudnica ima morsicatio buccarum.
Je li grizenje obraza „stimming“?
Stimming je pojam koji opisuje ponavljajuće radnje kojima osoba regulira emocije, smanjuje stres ili se senzorno stimulira. Često se povezuje s poremećajima iz spektra autizma. Iako istraživanja nisu opsežna, grizenje obraza u mnogim se slučajevima uklapa u definiciju stimminga jer pruža kratkotrajno olakšanje napetosti.
Moguće komplikacije
Dugotrajno i učestalo grizenje obraza može dovesti do:
- kronične upale sluznice
- ranica, čireva i bolnih lezija
- povećanog rizika od infekcija
- ožiljaka u ustima
Osim fizičkih posljedica, kompulzivno grizenje može imati i emocionalni učinak. Osobe se mogu osjećati posramljeno, krivima ili bespomoćno, a ponekad izbjegavaju društvene situacije kako bi sakrile naviku.
Povećava li kronično grizenje obraza rizik od raka?
Kronično mehaničko nadraživanje (CMI), koje nastaje čestim grizenjem, može ozbiljno oštetiti sluznicu. Ipak, prema istraživanju iz 2017., samo CMI ne uzrokuje rak usne šupljine. No, ako je rak već prisutan iz nekog drugog razloga, mehaničko nadraživanje može pridonijeti njegovu napredovanju.
Kako prestati gristi obraze?
Liječenje ovisi o vrsti i učestalosti grizenja te o tomu je li navika povezana sa stresom, dentalnim nepravilnostima ili emocionalnim okidačima.
Za grizenje iz navike preporučuju se tehnike odvraćanja pažnje, poput:
- žvakanja žvakaće gume
- konzumiranja hrskavih, zdravih grickalica
- dovoljnog unosa tekućine
- dubokog disanja pri pojavi poriva
- zamjene navike drugim radnjama, npr. stiskanjem antistresne loptice
Kod BFRB-a, najbolji pristup uključuje emocionalni i bihevioralni rad:
- smanjenje stresa i anksioznosti
- mindfulness tehnike (yoga, meditacija)
- psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna
- terapija zamjene navika (habit reversal therapy)
Ako se navika ne može kontrolirati ovim metodama, stručnjak može preporučiti stomatološke naprave poput štitnika za zube, a u rijetkim slučajevima i kirurške zahvate.
Grizenje obraza najčešće je bezazlena navika, ali ako je učestalo, bolno ili utječe na kvalitetu života, važno je potražiti stručnu pomoć. Postoje učinkoviti načini liječenja koji mogu prekinuti ciklus ponavljajućih ozljeda i vratiti osjećaj kontrole nad vlastitim ponašanjem.
(Ordinacija.hr)
