“Za kvalitetno bavljenje implantologijom nužno je poznavati, naučiti i primjenjivati sve kirurške tehnike nadogradnje kosti, podizanja dna sinusa, uzimanja koštanih blokova, korištenje fibrinskih i drugih membrana te u svemu tomu koristiti najbolje i najmodernije uređaje, metode i postupke i gotovo kod svakog pacijenta će ugradnja implantata biti moguća”, tvrdi Tomislav Flegar, dr. med. dent.
Lijep osmijeh je ukras svakog lica i svatko od nas ga želi. Baš zato nedostatak zuba može negativno utjecati na naše samopouzdanje. Bez obzira o kojem se razlogu gubitka zuba radi, postoji rješenje za ovaj problem. O razlikama između zubnih implantata, krunica i mostova razgovarali smo s poznatim domaćim doktorom dentalne medicine Tomislavom Flegarom.
Kada se ugrađuju zubni implantati, kada krunice, a kada mostovi?
Nekoliko je čimbenika koji određuju treba li se odlučiti za implantat ili most. To su: opće zdravstveno stanje pacijenta, stanje tvrdih i mekih tkiva usne šupljine, položaj struktura koje ograničuju, odnosno postavljaju dodatne zahtjeve za implantaciju, stanje postojećih zuba, higijena usne šupljine, motiviranost i želje pacijenta i financije. Sve to treba uzeti u obzir te pregledati pacijenta, napraviti za početak rentgensku snimku ortopan, a po potrebi i CT snimku te na temelju svega toga napraviti plan terapije i troškovnik. Naime, ako pacijentu npr. nedostaju zubi 4 i 5, ima lošu higijenu usne šupljine, zubi koji bi trebali biti nosači budućeg mosta imaju velike ispune i liječene korijenske kanale, maksilarni sinus je vrlo blizu ruba čeljusti, naravno da će odluka biti na strani mosta. Ako, pak, nedostaju ta dva zuba, pacijent ima odličnu higijenu, ostatak usne šupljine je u savršenom stanju, zubi koji bi trebali biti nosači budućeg mosta su intaktni, odluka je na strani implantata.
Koliko su zahtjevni (ili bolni) ovi postupci? Možemo li otkriti njihove okvirne cijene?
Zubni implantat je vijak izrađen od titana koji se, jednostavnim i potpuno bezbolnim postupkom, ugrađuje u kost. Najsuvremeniji je način rješavanja bezubosti, od nedostatka jednog zuba pa sve do potpuno bezubih čeljusti. U Ordinaciji dentalne medicine Tomislav Flegar, dr. med. dent., koristimo BTI implantate (Biotechnology Institute), čija ugradnja se malo razlikuje od ostalih implantata. Pri ugradnji implantata primjenjujemo mikrokiruršku tehniku i koristimo pripravke iz plazme pacijenata, u kojoj su očuvani faktori i hormoni rasta, što dodatno pospješuje sraštavanje implantata s okolnom kosti.
Postupak ugradnje implantata i izrada protetskog nadomjestka odvija se u nekoliko faza:
1. Pregled pacijenta i upućivanje na CBCT snimanje – u razgovoru s pacijentom saslušaju njegove želje, motiviranost, mogućnosti i očekivanja. Također se porazgovara o općem zdravstvenom stanju pacijenta i upozna ga se s postupkom ugradnje implantata.
CBCT snimanje je vrlo bitno u planiranju implantološke terapije, budući da je to jedina vrsta rtg. snimanja koja nam omogućuje prikaz u tri dimenzije, neophodan za stručno i kvalitetno planiranje terapije.
2. Analiza CBCT snimke, plan terapije i izrada predračuna – CBCT snimka se unosi u poseban kompjuterski program koji nam pokazuje sve anatomske strukture, visinu i širinu kosti te, što je najvažnije, mjeri gustoću, odnosno kvalitetu kosti. Isti program omogućuje nam određivanje najboljih dimenzija i najboljeg položaja budućih implantata. Kada je plan terapije gotov, izrađuje se predračun.
3. Ugradnja implantata – pacijentu se najprije u ordinaciji izvadi krv, nakon čega se primjeni lokalna anestezija na mjestu ugradnje implantata. Kada anestezija počne djelovati, napravi se mali rez kroz zubno meso, kako bi se pristupilo kosti. Kost se zatim specijalno dizajniranim svrdlima buši na biološki način, znači s malim brojem okretaja i bez ispiranja tekućinom pa na mjestu preparacije ostaje potpuno biološki očuvana kost. Preparacija se zatim ispire plazmom pacijenta, površina implantata se također prelije plazmom te se implantat usadi u kost, nakon čega se zubno meso šiva iglom i koncem mikroskopskih dimenzija.
4. Postavljanje krunice – nakon sraštavanja implantata i oblikovanja zubnog mesa, na zubni implantat se montira nadogradnja („abutment“) od titana ili cirkona, na koju se postavlja krunica.
Prigodom izrade krunica i mostova bruse se prirodni zubi, uzme se otisak te se u dentalnom laboratoriju izradi protetski nadomjestak koji se cementiranjem pričvrsti na zube. Ponekad je prethodno potrebno izliječiti zube koji će biti nosači mosta te eventualno pojačati te zube izradom nadogradnje. Nakon brušenja zuba, oni su osjetljivi na podržaje pa se izrađuju privremene krunice i mostovi, koji štite zube dok konačni protetski nadomjestak nije gotov.
Prosječna cijena implantata u Hrvatskoj je oko 600-800 eura, a cijena krunice kreće se od 150 eura za metalno-keramičku krunicu do 300-350 eura za staklo-keramičku, odnosno cirkon-keramičku krunicu.
Koje su mane ugradnje implantata, a koje krunice?
Implantati su najmodernije moguće rješenje djelomične i potpune bezubosti i omogućuju nam rješvanje i najkompleksnijih slučajeva, uz čuvanje prirodnih zubi. Najveća „mana“ implantata kako su je pacijenti doživljavali, bila je dugotrajnost terapije. Međutim, u današnje vrijeme i to je značajno skraćeno, upotrebom najsuvremenijih metoda augmentacije i ugradnje implantata te posebnim nadogradnjama, koje nam omogućuju opterećenje čak i odmah nakon same ugradnje.
Prilikom izrade krunica i mostova, bruse se prirodni zubi, npr. za nadoknadu jednog zuba koji nedostaje, potrebno je izbrusiti dva susjedna zuba. Takvi zubi do kraja života moraju biti opskrbljeni krunicama, koje se mijenjaju svakih 10-15 godina.
Postoje li neka ograničenja kome se ne bi smjeli ugrađivati ovi zamjenski dijelovi?
Implantati su izrađeni od titana, koji, uz to što je izuzetno čvrst i lagan, ima i svojstvo nemagnetičnosti. Zbog svih tih svojstava, sve endoproteze (materijali koji se trajno ugrađuju u organizam) pa tako i implantati, su izrađeni od titana. Isto tako, i sva protetska suprastruktura koja zamjenjuje izgubljeni zub, izrađena je od metala koji su nemagentični, tako da ne postoje ograničenja vezana uz provedbu dijagnostičkih metoda poput magnetske rezonancije. Nadalje, titan je metal na koji je alergija vrlo rijetka, ispod 0,6 posto. Legure od kojih se izrađuju krunice i mostovi, također su slabi alergeni pa je tako alergija na krom i kobalt prisutna u jedan do tri posto pacijenata. Nekada se u tim legurama koristio i nikal, koji se danas više ne koristi, jer je alergija na nikal prisutna u čak 17 posto populacije.
Visoki tlak nije kontraindikacija za ugradnju implantata, isto kao i kontrolirani dijabetes. Samo neke sistemske bolesti su kontraindikacija za implantaciju.
Usvojoj praksi ugradio sam vrlo mnogo implantata. U samo par slučajeva, implantat nije bilo moguće ugraditi zbog smanjenog horizontalnog razmaka između zubi.
U svim ostalim slučajevima, implantacija je bila uspješna. Ponekad su potrebni razni predimplantološki zahvati, koji posljedično omogućuju ugradnju implantata. Za kvalitetno bavljenje implantologijom, nužno je poznavati, naučiti i primjenjivati sve kirurške tehnike nadogradnje kosti, podizanja dna sinusa, uzimanja koštanih blokova, korištenje fibrinskih i drugih membrana te u svemu tomu koristiti najbolje i najmodernije uređaje, metode i postupke i gotovo kod svakog pacijenta će ugradnja implantata biti moguća.
Koliko dugo “traju” implantati, a koliko krunice i mostovi?
Trajnost implantata ovisi o više čimbenika. Umješnost, edukacija i iskustvo operatera, implantat renomiranog proizvođača koji iza sebe ima dugogodišnje znanstveno istraživanje, sama implantacija, izrada protetske suprastrukture u skladu s pravilima struke, higijena usne šupljine pacijenta te redovite kontrole, jamstvo su dugovječnosti implantata. Ako su zadovoljeni svi ti uvjeti, implantat će trajati doživotno.
Trajnost krunica i mostova, koje se danas izrađuju od staklo-keramike, metal-keramike ili cirkon-keramike procjenjuje se na 10-15 godina i također ovisi o nizu faktora, od iskustva i spretnosti doktora dntalne medicine, kvalitete materijala, pravilno uspostavljenog zagriza i odnosa sa zubima u suprotnoj čeljusti do higijene pacijenta i redovitih kontrola.
Ako imate koje pitanje za dr. Tomislava Flegara, možete ga postaviti u našoj rubrici Halo, doktore!
Karmen Pužar
