Preosjetljivost zubi (dentinska preosjetljivost) označava pojavu oštre, kratkotrajne boli koja se pojavljuje zbog temperaturnih, dodirnih, kemijskih i sličnih podražaja. Kako možemo spriječiti ovu pojavu?
Grubo pranje zubi
Ponekad do preosjetljivosti dolazi zbog pregrubog pranja zubi ili korištenja neodgovarajuće četkice. Agresivnim četkanjem nanosite bol desnima koje se, baš kao i kod periodontalnih bolesti, mogu početi povlačiti. Kada se zaštitni sloj cakline uništi ili se granica desni povuče, zubno tkivo ispod cakline (dentin) postane mekano i ogoljeno. Denitn se nadovezuje na živčanu unutrašnjost zuba, pa ako je ona nezaštićena, osjećamo bol jer je živac podložniji utjecajima. Najjednostavnije bi rješenje bilo promjena četkice i nježni pokreti.
Kisela hrana i sokovi
Kombinacije kiselih sastojaka iz hrane i pića te šećera oštećuju caklinu ili zubno tkivo koje se nalazi ispod nje. Kada je caklina oštećena, bakterije, koje se hrane šećerima iz hrane, lakše prodiru do zuba i uzrokuju štetu. Ako su putovi do živaca slobodni, bol vam mogu nanijeti i kiseli krastavac, paradajz, limun pa čak i kivi. Riješite problem jednostavno: jedite hranu koja vam ne zadaje bol!
Izbjeljivanje zubi
Iako svi žudimo za bisernim zubima, proces dugotrajnog izbjeljivanja može ostaviti posljedice. Pasta za izbjeljivanje koja se temelji na peroksidu može također uzrokovati pretjeranu osjetljivost zubi. Čuvajte boju svojih zubi tako što nećete pušiti cigarete, pretjerano konzumirati gazirana pića, kave i čajeve. Perite ih nakon svakog obroka.
Periodontalne bolesti
Korijeni zubi sadrže tisuće sićušnih cjevčica koje vode do živčanih završetaka zuba. Korijen zuba se skriva duboko ispod zaštitnog sloja tkiva desni, pa ako imate neku periodontalnu bolest, desni će se povlačiti dalje od zuba i korijen učiniti ranjivim.
Redovita oralna higijena uključuje četkanje zubiju najmanje dva puta dnevno, čišćenje zubnim koncem, upotrebu interdentalne četkice i redovite posjete stomatologu.
A. A.
