Zubi tamne s godinama, no tamnjenje cakline najčešće uzrokuje pušenje, konzumacija kave, čaja, crnog vina, curryja, soje, voćnih sokova ili cole.
Tamnjenje samo jednog zuba u zubnom nizu uzrokovano je odumiranjem
njegove pulpe, a isto se događa sa avitalnim zubima – kojima je dugo godina odstranjena
pulpa. Također, tijekom formiranja zuba, primjena određenih antibiotika ili
prekomjerni unos fluora može uzrokovati promjene boje zuba.
Nezadovoljni tamnjenjem zubi, mnogi ljudi žele izbijeliti zube. Kada se odlučiti za ovaj postupak, koliko je štetno
izbjeljivanje zubi kod kuće, te što sami možemo učiniti kako bismo svoje
“bisere” dulje održali bijelima? Razgovarali smo s doktoricom
stomatologije, Vojkom
Zgombić Popović.
Postupci izbjeljivanja su bezbolni i izvode se pomoću
kemijskih sredstava koja obično svoj učinak postižu oksidacijskim
djelovanjem. “Oksidacijski agent je hidrogen peroksid ili karbamid
peroksid koji penetrira u interprizmatske prostore cakline i oksidira ih. Nakon
nekog vremena, dentinski sloj koji se nalazi ispod cakline, također posvijetli. Power bleachinga (snažno izbjeljivanje) koristi svjetlosnu energiju za ubrzavanje
procesa izbjeljivanja”, kaže stomatologinja Zgombić Popović.
Iako efekt izbjeljivanja može trajati nekoliko mjeseci, to uvelike
ovisi o načinu života pacijenta. Primjerice, bjelinu zubi smanjit će pušenje i
konzumaciju obojenih tekućina, čaja i crnog vina.
“Unutrašnje promjene boje mogu se smanjiti ili ukloniti
unutrašnjim izbjeljivanjem, a to se može učiniti isključivo kod avitalnih zuba.
Promjene boje nastale u fazi formiranja zuba, ne mogu se ukloniti
izbjeljivanjem, već se takve nepravilnosti ispravljaju nanošenjem estetskog
materijala na vanjsku površinu zuba ili
izradom popularnih ljuskica“, naglašava naša sugovornica.
Kada i zašto treba izbijeliti zub, a kada ne? “Apsolutni
razlog za izbjeljivanje je nezadovoljstvo pacijenta postojećom bojom zuba. Štetno je pretjerano izbjeljivanje kojemu su mnogi ljudi skloni, jer dovodi do
preosjetljivosti zuba, narušava strukturu zuba i može oštetiti zubnu pulpu. Važno
je spomenuti kako zubi s karijesom i otvoreni zubni vratovi spadaju u apsolutnu
kontraindikaciju za izbjeljivanje”, naglašava doktorica Zgombić Popović.
U posljednje vrijeme svjedoci smo “poplave” novih
pasti koje imaju efekt izbjeljivanja, kao i proizvoda za izbjeljivanje zubi kod
kuće. Stomatologinja Zgombić Popović kaže kako paste
za zube s efektom izbjeljivanja nisu dovoljno učinkovite, jer se kratko vrijeme
zadržavaju na površini zuba i koncentracija oksidacijskog sredstva nije
dovoljna za izbjeljivanje.
“Preporučujem ih samo kao “podršku” tijekom procesa
profesionalnog izbjeljivanja, te nakon istog za održavanje efekta izbjeljivanja
kroz duže vrijeme. Što se tiče proizvoda za izbjeljivanje kod kuće savjetujem
korištenje sredstava koje možete nabaviti kod svog stomatologa, jer im je
poznat sastav i djelovanje, moguće nuspojave, te očekivani rezultat”, kaže
doktorica Zgombić
Popović.
Ukoliko ste se odlučili za tretman izbjeljivanja zubi, za
njega ćete morati izdvojiti između 2000 i 5000 kn (za sve zube), odnosno od 700
do 1000 kn za izbjeljivanje pojedinog zuba.
“Ipak, imajte na umu kako je pretjerano izbjeljivanje (više od dva puta
godišnje) štetno za zubnu caklinu. Zube svakako perite redovito (iza svakog
obroka), te izbjegavajte pušenje, konzumaciju crnog vina, currya, crnog čaja i
sličnih napitaka”, zaključuje doktorica Zgombić Popović.
D. Šorgić
