Insomničari koji su također bolovali od šećerne bolesti i imali su visoki tlak izloženi su većem riziku smrti.
Usporedno s muškarcima koji nemaju ovakav poremećaj u snu, ispitanici koji pate od kronične nesanice i spavaju manje od šest sati po noći čak su četiri puta bliže smrti, zaključili su američki istraživači.
Nakon što su rezultate prilagodili i drugim mogućim faktorima rizika poput indeksa tjelesne mase, pušačkog statusa, konzumacije alkohola, depresije ili opstruktivne apneje u snu, crne brojke se nisu promijenile.
“Do sada niti jedna studija nije pokazala kako je nesanica povezana s mortalitetom. Naši različiti rezultati temelje se na novom pristupu kako bi definirali nesanicu kao subjektivnu smetnju i objektivni psihološki marker kratkog trajanja sna, izmjeren u laboratoriju”, izjavio je dr. Alexandros N. Vgontzas, profesor psihijatrije Penn State Colleagea.
Zanimljivo, rezultati studije se ne mogu primijeniti i na žene koje pate od nesanice i spavaju manje od šest sati.
U istraživanje je bilo uključeno tisuću žena prosječno starih 47 godina i 741 muškarac star 50 godina. Stručnjacima su ispričali svoje navike spavanja, prošli su sistematski pregled i prospavali noć u laboratoriju za proučavanje sna. Ispitanicima je izmjerena duljina sna, a postojanje kronične nesanice definirano je kod osoba koje su se tužile na insomniju barem jednu godinu. Kronična je nesanica dijagnosticirana kod osam posto žena i četiri posto muškaraca.
Nakon 14 godina, ustanovljeno je kako je 14 posto ispitanika umrlo. Stopa mortaliteta iznosila je 9,1 posto za osobe koje nisu imale poremećaj u spavanju, te 51,1 posto za insomničare.
Istovremeno je ustanovljeno kako su veći rizik smrti imali insomničari koji su također bolovali od dijabetesa i visokog tlaka.
Autori istraživanja savjetuju kako šest sati sna ne predstavlja optimalno trajanje sna za opću populaciju. Američka akademija medicine sna preporučuje sedam do osam sati sna za odrasle osobe kako bi se mogle nositi sa svakodnevnim zadacima bez umora.
K. Horvat
