Liječenje zamjenom mitohondrija tema je oko koje se i dalje dvoji u svjetskoj znanosti i medicini, a Australija je iduća zemlja koja planira zakonski regulirati ovo područje.
Procjenjuje se da bolesti mitohondrija zahvaćaju jednog od četiri tisuće ljudi u svijetu, o čemu je nedavno pisao i magazin Time kao primjer navodeći bračni par čije je dijete preminulo u dobi od tri mjeseca zbog mitohondrijske mutacije.
Žgaravica u trudnoći – čest problem koji se može spriječiti
DNK treće osobe
Nisu htjeli odustati od svojeg biološkog djeteta iako im je rečeno kako bi svaka trudnoća bila poput reproduktivnog ruleta. Kako su opisali u ovoj priči, zamjena mitohondrija korak je dalje u odnosu na umjetnu oplodnju gdje se kombinira genski materijal dvoje ljudi, jer se dodaju male količine mitohondrijske DNK treće osobe. Jer mitohondrijska DNK sadrži samo 37 gena dok nuklearna DNK ima između 19 i 20 tisuća, pojašnjava prof. dr. sc. Dragan Primorac, poznati liječnik i genetičar.
U svakoj stanici nalazi se nekoliko stotina pa i do milijun mitohondrija. Važno je znati da su mitohondriji energetske centrale naših stanica i bilo kakvo oštećenje mitohondrija remeti tzv. “stanično disanje”.
Obično prva stradaju tkiva koja imaju veliku potrebu za energijom poput mozga, živaca, mrežnice oka, mišića, stanica gušterače tzv. Langerhansovih otočića, bubrega, jetre itd. Mitohondrijska DNK ima svoje posebnosti i vlastitu izraženost i regulaciju, neovisnu o tzv. jezgrinim genima koje nasljeđujemo kako od oca tako i od majke. Teški oblici oštećenja klinički se vide nakon rođenja dok kod drugih (blažih) simptomi postaju vidljivi tek nakon puberteta.
Ovih 5 vježbi izbjegavajte u trudnoći, a jedna može izazvati i prerani porod
Nasljeđuje se od majke
Važno je znati da se mitohondrijske bolesti nasljeđuju od majke jer očevi mitohondriji, iako uneseni u malom broju, nakon oplodnje se unište – pojašnjava prof. Primorac dodajući kako se tijekom postupka jezgrina DNK majke s poremećajem mitohondrija premješta u jajnu stanicu žene donora koja ima “zdrave” mitohondrije i odmah potom se vrši umjetna oplodnja.
No ono u čemu je znanost suglasna jest to, ističe prof. Primorac, da je nejasno kako će se nova jedinka koja ima tri različite DNK razvijati i kako će prenositi svoj genetski materijal.
Osim toga, postoje dokazi da i nakon zahvata dijete ima 2.3-9.2% mutirane mitohondrijske DNK koja s vremenom može dovesti do razvoja bolesti – navodi ovaj cijenjeni znanstvenik.
Pitali smo ginekologe zašto su odlučili postati baš – ginekolozi. Evo njihovih odgovora
Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
