Od čega umiru žene suvremenog doba - liječnica upozorava na ove opasne bolesti - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Od čega umiru žene suvremenog doba – liječnica upozorava na ove opasne bolesti

Predrasuda je da su bolesti srca dominantno bolesti muškaraca. Žene i muškarci imaju podjednake izglede za obolijevanje od srčanožilnih bolesti, ali je smrtnost kod žena daleko veća.

Pokazale su to brojne studije, a poglavito one provedene u SAD-u koje potvrđuju da su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrti žena. To je prva stvar na koju upozorava Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“. No o zdravlju i potrebama ženskog srca kao da se premalo govori, odnosno premalo naglašava da je zdravlje ženskog srca još i u većoj opasnosti od muškog. Zato s doktoricom Portolan Pajić razgovaramo čega sve moraju biti svjesne žene i zašto upravo one snose veliku odgovornost za svoje i zdravlje cijele obitelji.

Kakva je statistika kada govorimo o ženama i zdravlju srca te muškarcima i zdravlju srca?

Svaka treća žena u razvijenim zemljama umre od posljedica kardiovaskularnih bolesti što ih čini najčešćim uzrokom smrti u žena suvremenog doba. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti. U 2020. godini je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.886 osoba, od čega je 57,4% žena (13.131) i 42,6% muškaraca (9755). Treba napomenuti i da muškarci obolijevaju desetak godina ranije, najčešće oko 45. godine života, a žene oko 55. godine života.

Za svakih 2 % energije unesene iz trans masnih kiselina, rizik od srčanog udara povećava se za oko 25 %

Često znamo čuti da su pedesete posebno opasne za zdravlje srca kod muškaraca. Istina ili ne, postoji li period u ženinu životu koji je “posebno opasan” za zdravlje ženskog srca? 

Možemo reći da su i za žene opasne pedesete godine, odnosno vrijeme ulaska u menopauzu kao i postmenopauzalno vrijeme. Naime, žene su djelomično zaštićene u svojoj reproduktivnoj dobi, i to ponajprije zbog djelovanja spolnog hormona estrogena, no u vrijeme kad žena uđe u menopauzu razina estrogena drastično pada pa prestaje i zaštitni učinak. Rizik nastanka srčanog udara postupno se povisuje i izjednačava s rizikom u muškaraca. U sedmom desetljeću života taj rizik u oba spola je jednak, a kod žena koje su u ranijoj dobi ušle u menopauzu to se događa i ranije.

Kako svaka žena može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i kako procijeniti koji je rizik za neki od kardiovaskularnih incidenata?

Svaka žena sama može pokušati smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti uočavanjem i kontrolom čimbenika rizika, njihovim uklanjanjem tj. liječenjem, ali i odbacivanjem cigarete, uvođenjem zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u trajanju od barem 150 minuta tjedno. Obično su žene te koje odlučuju koje se namirnice kupuju i konzumiraju pa tako mogu utjecati i na navike svih članova svoje obitelji, a tako i na njihovo zdravlje. Žene trebaju biti “čuvarice srca”, kako svoga tako i srca svojih najdražih. Rizik za razvoj kardiovaskularne bolesti mogu odrediti rješavanjem kalkulatora rizika na platformi Čuvari srca (cuvarisrca.hr) Osim što će saznati svoj kardiovaskularni rizik, dobit će i brojne savjete o zdravijem načinu života. One žene kod kojih se utvrdi povećani rizik trebaju se javiti svom liječniku obiteljske medicine, a po potrebi i kardiologu.

Koje bi žene i koliko često trebale raditi preventivne preglede?

Preventivne preglede poželjno je napraviti svake dvije godine, a kod onih žena koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu obavezno u vrijeme ulaska u menopauzu i nakon toga. Preporučuju se redoviti pregledi kod liječnika opće/obiteljske medicine, oni obuhvaćaju mjerenje arterijskog tlaka, razinu glukoze i kolesterola u krvi, dakle kontrolu čimbenika rizika. Kod onih osoba koje imaju izražene čimbenike rizika i pozitivnu obiteljsku anamnezu preporučuju se i kardiološki pregledi. U projektu Žena i srce koji sam pokrenula za Zakladu Hrvatska kuća pozivali smo na probir žene starije od 45 godina koje imaju barem jedan čimbenik rizika, a nemaju potvrđenu kardiovaskularnu bolest. U projekt nam se prijavilo oko tisuću žena, a do sada smo u suradnji s Poliklinikom Srčana uspjeli obraditi njih sedam stotina. Izuzetno sam zadovoljna takvim odazivom, ali ne možemo biti zadovoljni rezultatima koje smo dobili. Naime, navedeni probir uključivao je laboratorijsko određivanje visokoosjetljivog troponina I, lipidogram (ukupni kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), visokoosjetljivi C reaktivni protein i HbA1c (pokazatelj kontrole šećera u krvi unatrag tri mjeseca). Mjerenje visokoosjetljivog troponina I koristi se za procjenu rizika za moguće buduće kardiovaskularne incidente, uključujući infarkt, zatajenje srca ili srčanu smrt. Preliminarni podaci koje smo dobili opravdali su provođenje ovog probira, jer je visok rizik od razvoja kardiovaskularnog incidenta utvrđen za njih 0,82 posto, a umjeren za 8,6 posto. Kod 75,92 posto sudionica utvrđene su povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, a kod njih 78,37 posto povišene vrijednosti LDL (tzv. lošeg) kolesterola, jednog od najznačajnijih čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti. Podaci su zabrinjavajući, ali nažalost potvrđuju činjenicu da je Hrvatska zemlja visokog kardiovaskularnog rizika.

Kako žena može prepoznati simptome visokog tlaka i simptome srčanog udara – navodno su znatno drukčiji nego kod muškaraca?

Od visokog arterijskog tlaka, tj. hipertenzije pati skoro trećina odraslog stanovništva, ali samo manji broj se liječi. Hipertenzija ne boli i zbog toga je nazivamo tihim ubojicom. Kad se jednom otkrije, hipertenziju je važno liječiti ustrajnim uzimanjem terapije jer neliječena hipertenzija može dovesti do velikih promjena na našim krvnim žilama i srcu, ugrožavajući tako naše zdravlje i život. Neliječena hipertenzija znatno povećava rizik za nastanak srčane bolesti (kao što je zatajenje srca ili srčani udar), ali i moždanog udara čak i u ranijoj životnoj dobi.

Kad su u pitanju znakovi srčanog udara, oni se kod pripadnica ženskog spola mogu znatno razlikovati od onih kod muškaraca. Kod žena se rjeđe javlja velika bol u području iza prsne kosti, a češće se radi o osjećaju pritiska ili osjećaju nelagode. Može se javiti umjerena do jaka bol u području trbuha, leđa, lijeve ruke i lijeve čeljusti, sa ili bez trnjenja. Često se javlja mučnina, znojenje (hladno), osjećaj tjeskobe, sve praćeno kratkim dahom ili otežanim disanjem. Ovi simptomi su alarm da nešto nije u redu i da se treba javiti liječniku ili pozvati hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.

Što vas posebno zabrinjava u pandemiji koronavirusa, a vezano je za zdravlje srca?

Iako zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj postoji trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22.020) i broj umrlih u 2020. godini (22.886), možemo uočiti porast broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom na to da ne postoje detaljne analize, teško je reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19. Za 520 milijuna ljudi koji žive s KVB-om u svijetu pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška. Izloženi su većem riziku od težih oblika bolesti. Mnogi zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu i izoliraju se od obitelji i prijatelja. Iz svih navedenih razlika edukacija o prevenciji kardiovaskularnog zdravlja još je važnija u vrijeme ove svjetske pandemije. Savjet svim ženama i muškarcima: osjetite li simptome koji upućuju na bolesti srca, ne oklijevajte! Obavite potrebne preglede i redovito uzimajte propisanu terapiju. Naučite kako živjeti zdravo i kako poboljšati zdravlje svoga srca! Zbog svoje prezaposlenosti i raznih uloga koje imaju u životu (posao, obitelj), žene su sklone zanemarivanju simptoma koji bi mogli dovesti do ranog otkrivanja te liječenja koronarnih bolesti.

Čimbenici rizika

Nepromjenjivi uključuju nasljeđe (obiteljska anamneza), dijabetes, dob i spol. Starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina. Muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s predmenopauzalnim ženama. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.

Važan je i socioekonomski status jer onaj slabiji (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara neovisno o tome gdje živite. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik.

Promjenjivi čimbenici rizika su tjelesna neaktivnost, pušenje, nezdrava prehrana, visoka razina kolesterola u krvi, povišen krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina i pretilost.

Manje poznata činjenica je da je djelovanje nekih rizičnih čimbenika izraženije u žena, što znači da će u žena dovesti češće do srčanog udara nego u muškaraca.

Općenito su najpoznatiji čimbenici rizika pušenje, pretilost, povećana razina kolesterola u krvi, manjak tjelesne aktivnosti, visok krvni tlak i povišeni šećer u krvi te stres. Žene su dvostruko više izložene stresu od muškaraca. Završetkom obaveza na radnom mjestu njihov stres ne prestaje jer imaju brojne obaveze i kod kuće te se može reći da su neprekidno izložene stresu.

Dijabetes i pušenje su zajednički čimbenici rizika u oba spola, no žene s tim predispozicijama imaju nešto veći rizik za razvoj bolesti nego muškarci s istim čimbenikom rizika.

Ovo su ključne razlike u simptomima infarkta kod muškaraca i žena – prepoznajte na vrijeme!

Foto: Pixsell, Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo