Nakon postavljanja dijagnoze raka dojke, oboljele osobe su tijekom liječenja izložene tjelesnim i psihološkim promjenama/posljedicama koje mogu trajati različito dugo i utjecati na kvalitetu života.
Cijeli proces liječenja mijenja oboljelima način života i navike, socijalno funkcioniranje, percepciju budućnosti. S obzirom na to, osim omogućavanja liječenja, psihološka i emocionalna potpora oboljelima od raka dojke je od izuzetnog značaja. Jednako tako, retrospektivne kliničke studije su pokazale kako je motiviranost oboljelih za liječenje i izlječenje od vitalnog značaja. Naime, motiviranost osobe oboljele od raka dojke za liječenje je važan čimbenik uspješnosti cijelog procesa onkološkog liječenja, suočavanja s nuspojavama i komplikacijama liječenja, te sudjelovanja u programima rehabilitacije.
Razumijevanje koncepta samomotivacije oboljelih osoba tijekom liječenja pomaže zdravstvenim djelatnicima u pružanju psihosocijalne potpore bolesnicama i njihovim obiteljima. Jednako tako zdravstvenim djelatnicima pomaže u aktivnom uključivanju dostupnih intervencija s ciljem ohrabrivanja i poboljšanja motivacije oboljelih.
Samomotivacija oboljelih od raka dojke je pod utjecajem želje za što bržim oporavkom i povratkom u „normalni“ život prije bolest te je ukupno vođena željom za izlječenjem. Načini i opsezi motivacije su velikim dijelom i pod utjecajem socio-ekonomskog statusa i sigurnosti. Samomotivaciju podupire i ojačava tijekom života stečeni duh optimizma, osjećaj odgovornosti i pripadnosti obitelji. Nerijetko je briga za djecu, supružnika ili starije članove obitelji jedan od ključnih motivirajućih čimbenika za liječenje.
U bolesnica je moguće pokretanje svih „unutarnjih“ mehanizama kako bi aktivno sudjelovale u liječenju i bile suradljive – ako su od medicinskih djelatnika prepoznate kao aktivni sudionici procesa liječenja te dobro informirane i upoznate sa slijedom i osobitostima liječenja, pridruženim nuspojavama. Oboljela osoba se pri tome treba osjećati kompetentnom za razumijevanje svih segmenata liječenja i samostalno donošenje odluka te imati povjerenje u predloženi plan liječenja. Razumijevanje ukupne koristi od liječenja, koja prevladava nad mogućim neželjenim nuspojavama liječenja, omogućavaju da individualna percepcija bolesti i perspektiva budućnosti ne budu narušene. Odnos uzajamnog povjerenja s vodećim liječnikom i osobljem je od ključnog značaja za prihvaćanje nepoznatog i nesigurnog novonastalog životnog razdoblja. Prisutnost i potpora obitelji i prijateljai razumijevanje na radnom mjestu pomažu u stjecanju samopouzdanja, aktivnom pristupu, motiviranosti i zauzimanju za sebe.
Važno bi bilo da zdravstveno osoblje uključeno u zbrinjavanje oboljelih s rakom dojke razumije načine motiviranja oboljelih osoba. To je jedini ispravni put prema poticanju, poboljšavanju i održavanju motivacije oboljelih, a sve s ciljem postizanja boljih ishoda liječenja.
LITERATURA
1. Wilhelmson A et al. Motivation to uphold physical activity in women with breast cancer during adjuvant chemotherapy treatment. Eur J Oncol Nurs 2017. (29): 17-22.
2. Hosseini F et al. Motivation for healing in cancer patients: a qualitative study. Iran J Nurs Midwifery Res 2021 Nov-Dec;26(6): 551-561.
3. Cho J et al. A review of breast cancer survivorship issues from survivors’ perspectives. J Breast Cancer. 2014 Sep;17(3):189–199.
4. Sebri V. et al. Breast canacer survivors motivation to participate in a tailored physical and psychological intervention: a qualitative thwmatical analysis. Behav. Sci. 2022. (12); 1 – 13.
5. De Jong N et al. Course of mental fatigue and motivation in breast cancer patients receiving adjuvant chemotherapy. Ann Oncol 2005. 16(3); 372-382.
ONC – DM14 – 30/9/2022 – HR2209301317
Sponzorirani članak
Novartis Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, tel. 01 6274 220, fax. 01 6274 255, novartis.hrvatska@novartis.com
