Zdravstveni odgoj od sljedeće godine stiže u dio zagrebačkih škola, no prate ga brojna pitanja i glasine – donosimo jasnu podjelu između činjenica i mitova.
Nakon riječkih, s uvođenjem zdravstvenog odgoja od sljedeće školske godine krenut će i dio zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Predmet će pokrivati četiri teme: zdrav život, prevencija ovisnosti, mentalno te spolno i reproduktivno zdravlje, no koje će se točno nastavne cjeline pokrivati još nije poznato, jer se kurikulum tek treba izraditi.
Nedugo nakon ove najave počele su se pojavljivati razne informacije, pa je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja Grad Zagreb i stranku Možemo optužio da će se u nastavi koristiti “karte seksalice”, na kojima se spominju eksplicitna pitanja vezana u seksualni odnos. Ubrzo je stigao i oštar demanti, a mi smo sljedećim recima izložili što je u priči oko zdravstvenog odgoja istina, a što neprovjerena dezinformacija.
1. Istina: predmet se bavi (i) seksom
U Gradu ističu da je jedna od najvažnijih tema zdravstvenog odgoja prevencija ovisnosti, što se odnosi i na pretjerano korištenje mobitela, ali i na kockanje, pušenje i druge oblike ovisnosti prisutne među djecom. No, pokrivat će se i teme o seksualnom odnosu, kontracepciji, spolno prenosivim bolestima i trudnoći.
Zagrebački kurikulum još ne postoji, no u onom riječkom, koji može poslužiti kao ogledni primjer, spominje se učenje o razlikama između romantičnih i prijateljskih odnosa, donošenju informiranih odluka vezanih za vlastito tijelo, spolnom uznemiravanju, te pojmovima kao što su “sexting”, “catfishing” i “cyber grooming”.
2. Neistina: bit će ‘karti seksalica’
Karte s eksplicitnim pitanjima vezanima uz seks poput: “Koliko ti je seks važan za intimni život?” i: “Je li za dobar seks potrebno svršavanje?” izradila je udruga Status M, koja je istaknula da je riječ o materijalima namijenjenim isključivo odraslim osobama.
Iz Grada i stranke Možemo naglasili su da one ni na koji način neće biti obuhvaćene zdravstvenim odgojem.
– Te kartice nisu dio zdravstvenog odgoja i obrazovanja Grada Zagreba, nisu namijenjene djeci ni školskim programima – istaknula je zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec.
3. Istina: riječ je o izbornom predmetu
Zdravstveni odgoj predavat će se kao izborni predmet, što znači da će ga moći slušati samo oni koji su se za to opredijelili, uz odobrenje roditelja, po istom modelu kakav već postoji za predmet građanskog odgoja.
4. Neistina: predavat će se u svim školama
Zdravstveni odgoj i obrazovanje od jeseni 2026. godine uvest će se kao pilot-projekt, što znači da će se predavati samo u manjem dijelu škola. Koliko će ih biti, još nije poznato. Svaka zagrebačka škola sama će odlučiti želi li uvesti zdravstveni odgoj ili ne. Pokaže li se predmet uspješnim, proširit će se na još škola, no o tome je još rano govoriti.
5. Istina: zdravstveni odgoj predavat će stručnjaci
Nakon najave o uvođenju predmeta, pojavile su se informacije da će ga predavati članovi nevladinih udruga koji će tako, navodno, promicati pitanja rodne ideologije. Pročelnik Luka Juroš na pitanje tko će s učenicima raditi, rekao je da će to biti stručnjaci.
– To može biti psiholog ili pedagog, u nekom slučaju i socijalni pedagog, a to mogu biti i nastavnici – rekao je.
6. Neistina: petaši će učiti o seksu
Budući da će se predmet provoditi od 5. razreda osnovne škole, na društvenim mrežama osvanule su optužbe da će se 10-godišnjake učiti o temama neprimjerenima njihovoj dobi. Pri predstavljanju detalja novog predmeta, pročelnik Ureda za obrazovanje naglasio je da će svi nastavni materijali biti prilagođeni uzrastu učenika. Riječki kurikul za petaše i šestaše, primjerice, predvidio je predavanja o pubertetu, međusobnim odnosima, prihvaćanju vlastitog izgleda i tijela te prepoznavanju rodnih stereotipa.
7. Neistina: stručno povjerenstvo vode udruge
Povjerenstvo vodi dr. Marjeta Majer iz Nastavnog zavoda “Dr. Andrija Štampar” s timom stručnjaka iz područja školske medicine, ovisnosti, mentalnog i reproduktivnog zdravlja, a među ljudima koji su uključeni u njegov rad su zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, ravnateljica Škole za medicinske sestre Vinogradska Višnja Pranjić, profesor sociologije iz Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu Nikola Švenda, klinička psihologinja iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb Iva Zečević, psihijatar Hrvoje Handl te voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Tanja Nemeth Blažić. Jedna od članica povjerenstva je i Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja i voditeljice radne skupine za izradu kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u Rijeci.
(Hana Ivković Šimičić)
