Ja sam samo kotačić u kvalitetno posloženoj bolnici koja daje svoj doprinos da karcinom postane kronična bolest s kojom se živi i na tome sam neizmjerno zahvalan, kaže prof. dr. Dragan Schwarz.
Kada se spomene njegovo ime, gotovo uvijek čuju se pozitivne reakcije, odobravanje, oduševljenje. Nazivaju ga vizionarem, genijalcem, borcem protiv raka, kuge 21. stoljeća. Riječ je o prof. dr. sc. Draganu Schwarzu, dr. med. specijalistu kirurgu, subspecijalistu digestivne i onkološke kirurgije, članu Američke kirurške akademije i ravnatelju Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb.
Razgovarali smo s njim i doznali kako uistinu izgleda put uspjeha Radiochirurgije Zagreb, kako suvremena tehnologija mijenja liječenje i što nas čeka u budućnosti.
Koja je bila vaša vizija kada ste prije sedam godina osnovali Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb u Svetoj Nedelji?
Ideja medicinske ustanove za liječenje karcinoma najmodernijom tehnologijom u mojoj je glavi živjela dugi niz godina prije njezina ostvarenja, a glavni mi je poticaj bio prevelika smrtnost naših sugrađana od ove zlokobne bolesti. Imamo jednu od najviših stopa smrtnosti od karcinoma u Europi, koja s godinama nije padala, već je rasla do alarmantnih razina. Kada malo bolje razmislim, s obzirom na to da sam u svome profesionalnom životu dugo vremena bio fasciniran svime što tehnologija može ponuditi u liječenju onkoloških pacijenata, na osnivanje Radiochirurgije Zagreb odvažio bih se prije ili kasnije, to je jednostavno bilo neminovno.
Možete li nam opisati te početke, kako je izgledalo, koji su bili najveći izazovi?
Kao i kod svake poduzetničke priče i privatne investicije, na početku vas čeka mnogo rizika, neizvjesnosti i prepreka, ali moji poslovni partneri i ja bili smo dovoljno tvrdoglavi i dovoljno smo vjerovali u projekt, mislim da nam je to u početku najviše pomoglo. Lako je imati ideju, ali ako i stotu prepreku prelazite s jednakim elanom kao i prvu, znate da je to projekt koji se jednostavno prije ili kasnije mora ostvariti. U cijelom tom procesu iz prve sam ruke shvatio da se na privatne investicije i dalje gleda sa svojevrsnom skepsom i s mnogo opreza i da sustav ovakav tip investicija možda i ne podržava koliko bi trebao i mogao, ali isto tako sam svjestan da se upornost na kraju uvijek isplati.
Kako se događao rast i razvoj Radiochirurgije do sadašnjeg nivoa? Što je dovelo do ovakvog uspjeha i priznanja na svjetskom nivou?
Stručni tim Radiochirurgije Zagreb. Nema tu previše filozofije – da nismo uspjeli okupiti ovako iskusne i stručne ljude, ne bi bilo ni tako dobrih rezultata liječenja ni prepoznatljivosti na svjetskom nivou, koju je Radiochirurgia Zagreb izgradila u tako kratkom roku. Ako imate najmoderniju svjetsku tehnologiju, ali nemate ljude koji je znaju svakodnevno koristiti do maksimuma, onda zapravo nemate ništa. Jedino je spoj iskustva, stručnosti i tehnologije taj koji donosi rezultate.
Koliko se u ovih sedam godina promijenila sama bolnica, a koliko procesi liječenja?
U ovih sedam godina uspjeli smo u nekoliko navrata proširiti kapacitete, opremili smo se dvama najmodernijim linearnim akceleratorima koje koristimo za radiokirurške tretmane – Varian Edge i CyberKnife S7, koji nam u liječenju pomaže umjetnom inteligencijom. Ponajviše ga koristimo za karcinome i metastaze glave, toraksa i abdomena, a za čije se liječenje upravo CyberKnife S7 trenutno smatra vrhuncem svjetske tehnologije. Važno je napomenuti i da je ovaj uređaj nabavljen u sklopu IRI 2 projekta, a trenutno ga koristimo u drugoj, eksperimentalnoj fazi navedenog projekta, te da smo se nabavkom ovog stroja našli na popisu samo desetak svjetskih i europskih centara koji posjeduju obje vodeće tehnološke platforme za liječenje karcinoma submilimetarski preciznim zračenjem.
Osim toga, upogonili smo još jedan, najnoviji MR Vida uređaj koji, osim što je jačine 3 Tesla, ima trenutno najnaprednije zavojnice koje mu omogućavaju bolju prostornu i kontrastnu rezoluciju uz kraće vrijeme snimanja i ugodniju pretragu, a što za rezultat ima još bolje rezultate liječenja. Prvi smo na ovim prostorima u praksu uveli suvremenu hibridnu kirurgiju koja, u slučajevima kada je to indicirano, kombinira klasičnu kirurgiju s radiokirurgijom. Naše „klasične“ operacije izvodimo u dvije tehnološki iznimno napredne kirurške dvorane. Sekundarna operacijska dvorana koristi se za manje zahvate, dok primarna operacijska dvorana raspolaže suvremenim sustavima za slikovno navođenje (tzv. image guiding) koja liječnicima Radiochirurgije omogućava obavljanje operativnih zahvata uz računalni prikaz svih relevantnih snimaka područja koje se operira u stvarnom vremenu. S vremenom smo iz poliklinike narasli u specijalnu bolnicu, a trenutno planiramo dodatne investicije koje će dostupne usluge za naše pacijente podići na još višu razinu.
Koliko ste do sada uložili u nabavu tehnologije?
Oko 30 milijuna eura.
Koji su najveći uspjesi kada su izlječenja u pitanju? Ima li nekih slučajeva koje biste posebno izdvojili?
Mogao bih izdvojiti mnogo primjera, ali oni na koje smo trenutno najviše ponosni su rezultati liječenja koje smo postigli kod pacijenata s lokalno uznapredovalim neoperabilnim karcinomom gušterače. Prvi smo na svijetu uspjeli izmjeriti precizno gibanje gušterače tijekom operacije, i to nam je omogućilo da jednom dijelu pacijenata prognozu od nekoliko mjeseci života podignemo na životni vijek, koji sada iznosi više od četiri godine, što je ogroman uspjeh. Koliko znamo, ovo je trenutno najbolji rezultat u liječenju lokalno uznapredovaloga inoperabilnog raka gušterače na svijetu.
Što budućnost donosi u pogledu liječenja karcinoma? Kako predviđate da će se odvijati procesi?
U liječenju postižemo sve bolje rezultate kombinacijom radiokirurgije i usklađenom primjenom imunoterapije pa tako kod nekih tumora dolazi do apskopalnog efekta – situacije u kojoj se nakon nekog vremena počnu povlačiti metastaze koje uopće niste zračili. Tumor se na neki način reprogramira u cijelom tijelu i danas se na tu temu provode velika istraživanja u vodećim bolnicama. U Radiochirurgiji Zagreb imali smo nekoliko takvih slučajeva, a u budućnosti nam predstoji otkriti točan recept da u liječenju takav efekt postane pravilo, a ne iznimka, pa mislim da će onkološka medicina idućih godina ići u tom smjeru.
Hoće li se liječenje u Hrvatskoj seliti sve više prema privatnom sektoru, kakvo je vaše mišljenje?
Smatram da je pogrešno stalno govoriti o privatnom i javnom sektoru, kao da su sami sebi svrha, a u takvim raspravama gotovo nikada ne spomenuti pacijenta. Pacijent je ipak najvažniji i njemu bi trebalo biti dostupno najkvalitetnije liječenje koje imamo u Hrvatskoj. Potpuno je nevažno odvija li se ono u privatnoj ili javnoj ustanovi. Jedino kvalitetna suradnja između ta dva sustava može popraviti ovu groznu statistiku preranog umiranja od karcinoma kojoj danas svjedočimo na razini naše države. Zna se dogoditi, pogotovo u slučaju karcinoma, da i samo nekoliko tjedana čekanja na pregled čini razliku između uspješnog i neuspješnog liječenja. Još jednom – važan je pacijent, a ne sektori.
Može li si prosječan Hrvat priuštiti liječenje u Radiochirurgiji?
Ne bi imalo smisla da otvorimo svoja vrata, a da ljudi ne mogu priuštiti naše usluge. Upravo zbog toga imamo ugovor s HZZO-om koji obnavljamo na godišnjoj razini, a koji u potpunosti pokriva trošak radiokirurških zahvata. To je velika pomoć pacijentima, a idući cilj nam je i ugovor za preventivne i ostale dijagnostičke preglede, koji su u biti ključ uspješnog liječenja jer se karcinom uvijek uspješnije liječi kada ga se otkrije u ranijoj fazi. Volio bih i da HZZO prepozna kvalitetu naših vrlo složenih kirurških zahvata (govorio sam i o hibridnoj kirurgiji) pa da i te operacije budu pacijentima dostupne na uputnicu.
Osjećate li u svojoj bolnici probleme zbog nedostatka stručnjaka? Kako tome generalno stati na kraj? Je li rješenje bolja podrška mladima, baš kao što Radiochirurgia financira specijalizacije mladih medicinskih stručnjaka?
Mi imamo tu sreću da smo uspjeli okupiti mnogo vrhunskih stručnjaka na jednome mjestu, ali nam je isto tako jasno da moramo pomoći ulagati u budućnost hrvatskoga zdravstvenog sustava. Naš je doprinos financiranje specijalizacije mladih liječnika u nadi da ćemo ih uspjeti zadržati u Hrvatskoj te da će svoje znanje i talente razvijati pomažući domaćim pacijentima. Mislim da je to pravi put.
Vrlo često vas svrstavaju među najvažnije osobe domaće medicine u posljednjem desetljeću. Kako to doživljavate?
Za sebe volim reći da sam samo prosječan doktor koji pokušava pobijediti karcinom svime što imam na raspolaganju. Znam da se za priznanja biraju pojedinci, ali još jednom moram napomenuti kako bez mojega stručnog tima ne bi bilo naših postignuća pa tako ni spominjanja ni mene ni Radiochirurgije Zagreb. Ja sam samo jedan kotačić u kvalitetno posloženoj bolnici koja daje svoj doprinos da karcinom postane kronična bolest s kojom se živi, ali od koje se ne umire, i na tome sam neizmjerno zahvalan.
Sadržaj donosimo u suradnji s Radiochirurgijom Zagreb.
