Jedan od vodećih zdravstvenih problema današnjice su bolesti srca i krvožilnog sustava. Nezdrava prehrana i sjedilački način života nose svoj danak na oba spola, ali žene su ipak u većem riziku od obolijevanja.
Bolesti srca i krvožilnog sustava danas su jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, a pogađaju i muškarce i žene. Međutim, unatrag nekoliko desetljeća primijećen je trend da su od ovog gorućeg problema modernog doba ipak ugroženije žene. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umre gotovo 18 milijuna ljudi, od čega je njih 30% mlađe od 70 godina*. No statistike pokazuju da kod smrtnosti žena, jednu od tri smrti uzrokuju kardiovaskularne bolesti, stavljajući tako srčana oboljenja drugim vodećim uzrokom smrti u ženskoj populaciji.
Ulazeći dublje u analizu podataka, u SAD-u 20% smrti kod žena uzrokuju kardiovaskularne bolesti**, u Australiji od istog uzroka umre 29% žena***, a u Europskoj uniji 43% smrtnih slučajeva u ženskoj populaciji prouzročile su kardiovaskularne bolesti****.
Zanimljivo i da su žene prije ulaska u menopauzu manje izložene srčanim i krvožilnim oboljenjima nego muškarci, međutim, pad estrogena u perimenopauzi i menopauzi stavlja ih u veći rizik u kasnijoj životnoj dobi. Također, u brojnim istraživanjima i praćenju srčanih bolesnika oba spola, primijećeno je da žene imaju vrlo specifične simptome srčanih bolesti, koje se razlikuju od simptoma kod muškaraca, pa kasnije odlaze potražiti liječničku pomoć, što povećava stopu smrtnosti.
Simptomi srčanog udara koji su svojstveniji ženama
Bol u prsima najčešći je simptom srčanog udara i kod muškaraca i kod žena. Ipak, kod žena su često primijećeni simptomi koji se na prvu ne mogu povezati sa srčanim udarom, poput mučnine i oštrog i kratkog bola u predjelu vrata ili leđima. Kako objašnjavaju stručnjaci iz Klinike Mayo, žene često opisuju bol u prsima kao pritisak ili stezanje, ali je moguće imati srčani udar i bez bolova u prsima. No postoje još neki simptomi koji su svojstveniji ženama nego muškarcima, a upućuju na srčani udar:
- bol u vratu, čeljusti, ramenima, gornjem dijelu leđa ili gornjem dijelu trbuha
- kratkoća daha
- bol u jednoj ili obje ruke
- mučnina ili povraćanje
- znojenje
- vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice
- neobičan umor
- žgaravica.
Ovi simptomi mogu biti nejasni, ali su često uočljiviji od same boli u prsima. U usporedbi s muškarcima, žene često imaju simptome dok se odmaraju, pa čak i dok spavaju.
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti kod žena
Postoje čimbenici rizika koji se odnose na oba spola, kao što je visoki kolesterol, visoki krvni tlak i pretilost. Međutim, kod žena utječu još neki čimbenici, kao što je visoka razina emocionalnog stresa, a pušenje i nedostatak tjelesne aktivnosti više utječu na razvoj bolesti srca i krvožilnog sustava kod žena nego kod muškaraca.
Također, žene s dijabetesom podložnije su razvoju bolesti srca nego muškarci s dijabetesom. Nadalje, čimbenici rizika svojstveni samo ženama su ulazak u menopauzu i nagli pad estrogena, stanja u trudnoći kao što je visok krvni tlak i trudnički dijabetes te obiteljska anamneza, koja više utječe na razvoj bolesti srca kod žena nego kod muškaraca.
Promjena životnih navika je ključna
Ako govorimo o smanjenju rizika od srčanih oboljenja, stručnjaci će uvijek savjetovati uvođenje zdravih životnih navika, a to je izbjegavanje pušenja i alkohola, uravnotežena i zdrava prehrana obogaćena omega-3 masnim kiselinama, redovita tjelovježba, upravljanje stresom i dovoljna količina sna.
Redovita tjelesna aktivnost pomaže održavanju zdravlja srca, a preporučuje se najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno. Za bolji učinak, pokušajte uvesti 60 minuta umjerene do intenzivne tjelovježbe dnevno, i to pet dana u tjednu, s tim da se preporučuju vježbe snage barem dvaput tjedno.
Kad je riječ o prehrani, birajte cjelovite žitarice, voće i povrće, mliječne proizvode s niskim udjelom masti i nemasno meso. Smanjite unos soli i šećera te izbjegavajte zasićene masne kiseline, a u prehranu obavezno uključite namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama.
Važna uloga u prevenciji bolesti srca
Omega-3 masne kiseline igraju značajnu ulogu u prevenciji bolesti srca. Njihova protuupalna svojstva, sposobnost snižavanja razine triglicerida, poboljšanje funkcije endotelija i regulacija krvnog tlaka doprinose očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Uključivanje hrane bogate omega-3 masnim kiselinama u svakodnevnu prehranu može biti jednostavan, ali učinkovit način za smanjenje rizika od srčanih bolesti i poboljšanje općeg zdravlja. A kako dan treba započeti kvalitetnim doručkom, donosimo vam recept za tost s avokadom, jelo bogato omega-3 masnim kiselinama.
Tost s avokadom i cherry rajčicama
Sastojci
- 2 kriške integralnog kruha
- 1 avokado
- 1 žlica Omegol namaza
- sok od 1/2 limuna
- sol i papar po ukusu
- cherry rajčice, svježi korijander
Priprema
Tostirajte integralni kruh u tosteru dok ne postane hrskav. U međuvremenu, zgnječite avokado u zdjeli, dodajte sok od limuna, sol i papar. Na tostirani kruh nanesite tanak sloj Omegol namaza, a zatim premažite smjesom avokada. Dodajte narezane cherry rajčice i svježi korijander.
Sadržaj nastao u suradnji sa Zvijezdom.
* https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases#tab=tab_1
** https://www.cdc.gov/heart-disease/about/women-and-heart-disease.html?CDC_AAref_Val=https://www.cdc.gov/heartdisease/women.htm
*** https://www.aihw.gov.au/reports/heart-stroke-vascular-diseases/cardiovascular-disease-in-women-main/summary
**** https://eurohealth.ie/women-and-cardiovascular-disease/
Izvor fotografija: Shutterstock
