Novo veliko istraživanje pokazuje da debljanje u ranoj odrasloj dobi značajno povećava rizik od prerane smrti, dok kasnije debljanje nosi manji utjecaj na ukupno zdravlje.
Novo istraživanje sugerira da na naše dugoročno zdravlje ne utječe samo količina tjelesne težine koju dobijemo tijekom života, nego i vrijeme kada se to događa. Posebno se ističe da je debljanje u ranoj odrasloj dobi snažnije povezano s povećanim rizikom smrtnosti.
Prema rezultatima studije, prenosi ScienceAlert, osobe koje su prvi put razvile pretilost između 17. i 29. godine imale su oko 70 posto veću vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka tijekom razdoblja praćenja, u usporedbi s onima koji nisu razvili pretilost do 60. godine života.
Opsežno istraživanje na više od 600.000 ispitanika
Istraživanje je proveo tim sa Sveučilišta Lund u Švedskoj, a njegov je cilj bio pratiti promjene tjelesne težine kroz dulje vremensko razdoblje, umjesto oslanjanja na jedno mjerenje u određenom trenutku. U analizu su uključeni podaci više od 600.000 ispitanika, pri čemu su uzeti u obzir samo oni koji su imali najmanje tri zabilježena mjerenja tjelesne težine u dobi između 17 i 60 godina.
Iako studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu između ranog debljanja i smrtnosti, poznato je da je pretilost povezana s brojnim zdravstvenim rizicima.
– Najdosljedniji nalaz je da je debljanje u mlađoj dobi povezano s većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u usporedbi s osobama koje se manje debljaju – ističe epidemiologinja Tanja Stocks sa Sveučilišta Lund.
Dulje trajanje pretilosti kao ključni rizični faktor
Autori istraživanja objašnjavaju kako je moguće da dulje razdoblje života s prekomjernom tjelesnom težinom dovodi do većeg biološkog opterećenja organizma, što povećava rizik od oštećenja i razvoja bolesti tijekom vremena.
U studiji su analizirani ukupna smrtnost te smrtni slučajevi povezani s bolestima koje se često dovode u vezu s pretilošću, uključujući kardiovaskularne bolesti, različite vrste raka te dijabetes tipa 2.
Početak pretilosti definiran je kao trenutak kada je indeks tjelesne mase (BMI) prvi put dosegnuo vrijednost od 30 ili više. Iako je BMI u vrijeme prikupljanja podataka bio standardna metoda procjene tjelesne težine, danas se njegovo tumačenje i definicije pretilosti postupno mijenjaju i nadopunjuju novim kriterijima.
Razlike između spolova i uloga drugih čimbenika
Uz ključni nalaz o ranoj odrasloj dobi, rezultati pokazuju i da su osobe koje su se najviše debljale kroz život imale veći rizik od smrti tijekom promatranog razdoblja. Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani i moždani udar, činile su najveći udio smrtnih slučajeva povezanih s pretilošću.
– Naši rezultati koji pokazuju veću ukupnu smrtnost i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti povezanu s ranim debljanjem i početkom pretilosti upućuju na to da bi trajanje pretilosti, a ne samo debljanje u kasnijoj odrasloj dobi, moglo biti ključni faktor rizika – navode istraživači u radu.
Dodaju i kako dugotrajna izloženost inzulinskoj rezistenciji, upalnim procesima i poremećajima zgrušavanja krvi, koji su povezani s djelovanjem tvari iz masnog tkiva, vjerojatno doprinosi povećanom riziku.
Smrtnost povezana s dijabetesom tipa 2 te određenim vrstama raka također je bila povezana s pretilošću. Međutim, neke vrste raka – poput raka mokraćnog mjehura kod muškaraca i raka želuca kod žena – nisu pokazale statistički značajnu povezanost.
Zanimljivo je da su uočene i razlike između muškaraca i žena. Kod žena je povećani rizik od prerane smrti povezan s pretilošću bio sličan bez obzira na to kada je došlo do debljanja, što upućuje na mogućnost da kod njih važnu ulogu imaju drugi čimbenici, poput hormonalnih promjena povezanih s menopauzom.
– Ako naši nalazi kod žena odražavaju ono što se događa tijekom menopauze, pitanje je što dolazi prvo – kokoš ili jaje. Moguće je da hormonalne promjene utječu na tjelesnu težinu te na dob i trajanje tih promjena, a da sama težina zapravo odražava procese koji se odvijaju u tijelu – navodi epidemiolog Huyen Le sa Sveučilišta Lund.
Važnost ranije prevencije i ograničenja studije
Autori ističu i određena ograničenja istraživanja. Naime, podaci o tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama nisu bili uključeni u analizu, iako su to važni čimbenici koji mogu značajno utjecati na zdravlje i smrtnost. U budućim istraživanjima moglo bi se dodatno analizirati upravo te varijable, kao i raspodjela masnog tkiva te razlika između masne i mišićne mase.
Unatoč ograničenjima, zbog velikog broja sudionika i dugotrajnog praćenja, znanstvenici smatraju da rezultati imaju važne implikacije za javno zdravstvo te naglašavaju da prevenciju pretilosti treba započeti što ranije u životu.
U brojkama, razlika se može prikazati ovako: ako je u skupini bez rane pretilosti umrlo 10 od 1.000 ispitanika tijekom razdoblja praćenja, u skupini koja je razvila ranu pretilost umrlo je oko 17 od 1.000 osoba.
– Ne bismo se trebali previše fokusirati na točne brojke rizika jer one rijetko mogu biti potpuno precizne, budući da ovise o uključenim čimbenicima i točnosti mjerenja. Važnije je prepoznati obrasce, a ovo istraživanje šalje važnu poruku donosiocima odluka i kreatorima javnih politika – pojašnjava Stocks. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu eClinicalMedicine.
(Ordinacija.hr)
