Novo istraživanje pokazuje kako protutijelo cilja ključne proteine Epstein-Barr virusa i sprječava ulazak u imunološke stanice.
Epstein-Barr virus (EBV) jedan je od najraširenijih virusa na svijetu – procjenjuje se da se nalazi u organizmu čak 95 posto odrasle populacije. U većini slučajeva ne uzrokuje vidljive simptome, no njegova prisutnost nipošto nije beznačajna.
Naime, EBV ne nestaje nakon početne infekcije. Jednom kada uđe u tijelo, ostaje prisutan cijeli život, a znanstvena istraživanja povezuju ga s razvojem različitih malignih bolesti, multiple skleroze te drugim ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Upravo zato najnoviji rezultati istraživanja ulijevaju optimizam.
Znanstvenici iz Fred Hutchinson Cancer Center i University of Washington razvili su protutijela koja ciljano djeluju na dva ključna proteina na površini EBV-a. Riječ je o proteinima koji virusu omogućuju ulazak u B-stanice – vrstu bijelih krvnih stanica koje imaju središnju ulogu u obrani organizma.
Ako se djelovanje tih proteina blokira, virus gubi sposobnost da zarazi stanice, čime se potencijalno sprječava i početna infekcija, ali i kasnija reaktivacija virusa.
Kako je provedeno istraživanje?
U eksperimentalnim uvjetima, na miševima s imunološkim sustavom sličnim ljudskom, jedno od razvijenih protutijela pokazalo se posebno učinkovitim te je životinje zaštitilo od infekcije.
Ovo istraživanje donosi i važan iskorak u rješavanju dugotrajnog problema u razvoju terapija protiv EBV-a. Naime, virus je iznimno „vješt” u vezivanju za gotovo sve B-stanice, zbog čega je do sada bilo vrlo teško identificirati specifična protutijela koja bi ga učinkovito blokirala.
– Pronalaženje ljudskih protutijela koja mogu spriječiti Epstein-Barr virus da zarazi imunološke stanice predstavlja velik izazov, upravo zato što se ovaj virus može vezati za gotovo svaku B-stanicu – pojašnjava biokemičar Andrew McGuire. Dodaje kako su nove tehnologije omogućile znanstvenicima da naprave ključan korak prema razvoju učinkovite zaštite.
Posebno zanimljiv dio istraživanja bila je uporaba genetski modificiranih miševa koji proizvode protutijela slična ljudskima. Time se povećava vjerojatnost da bi takva terapija u budućnosti mogla biti sigurna i učinkovita kod ljudi.
Nakon izlaganja dvama ključnim proteinima EBV-a (gp350 i gp42), imunološki sustav miševa reagirao je upravo onako kako su istraživači očekivali – stvaranjem precizno usmjerenih protutijela. Ukupno je izolirano 10 novih protutijela (dva protiv gp350 i osam protiv gp42), a jedno od njih pokazalo je posebno snažan zaštitni učinak u daljnjim testiranjima.
– Osim što smo identificirali nova važna protutijela, razvili smo i inovativan pristup koji bi mogao pomoći u otkrivanju terapija protiv drugih patogena – ističe patobiologinja Crystal Chhan.
Zašto je ovo otkriće važno?
Kada EBV izazove simptome, najčešće se manifestira kao infektivna mononukleoza (poznata i kao „bolest poljupca“ ili žljezdana groznica). Nakon toga virus ostaje u tijelu u neaktivnom obliku, ali se može ponovno aktivirati – osobito kod osoba oslabljenog imuniteta.
Jedna od potencijalnih primjena novih protutijela odnosi se na transplantacijsku medicinu. Naime, pacijenti koji prolaze transplantaciju organa ili koštane srži moraju primati imunosupresivnu terapiju, što ih čini osjetljivijima na infekcije poput EBV-a.
Poseban problem predstavljaju posttransplantacijski limfoproliferativni poremećaji (PTLD), ozbiljna stanja kod kojih dolazi do nekontroliranog rasta limfocita, što može dovesti do razvoja po život opasnih tumora. Primjena ovih protutijela mogla bi pomoći u sprječavanju takvih komplikacija.
– Prevencija EBV viremije ima velik potencijal u smanjenju učestalosti PTLD-a te bi mogla smanjiti potrebu za smanjenjem imunosupresivne terapije – naglašava liječnica za zarazne bolesti Rachel Bender Ignacio. Ovakav pristup mogao bi biti posebno koristan kod djece koja još nisu bila izložena EBV-u, a trebaju transplantaciju.
Što slijedi dalje?
Iako su rezultati vrlo obećavajući, potrebno je provesti dodatna istraživanja prije nego što ova terapija postane dostupna u kliničkoj praksi. Sljedeći koraci uključuju testiranje sigurnosti kod ljudi i provođenje kliničkih ispitivanja. Važno je istaknuti i da se paralelno razvijaju i cjepiva protiv EBV-a, što dodatno povećava nadu u učinkovitu prevenciju.
– Nakon godina istraživanja, ovo predstavlja značajan napredak za znanstvenu zajednicu, ali i za osobe koje su pod povećanim rizikom od komplikacija povezanih s ovim virusom – zaključuje McGuire. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Cell Reports Medicine.
(Ordinacija.hr)
