Žuta pjega zadužena je za centralni vid, sposobnost razlikovanja boja i detalja te čitanje i pisanje, dok je ostatak mrežnice zaslužan za periferni, odnosno lateralni vid
Žuta pjega ili makula označava mjesto najoštrijeg vida kod čovjeka. Riječ je o centru ljudskog oka koji je smješten na očnoj pozadini i velik otprilike 5 milimetara. Žuta pjega je zapravo dio unutarnjeg očnog sloja koji se naziva mrežnica oka. To je skup živčanog tkiva, a upravo žuta pjega ima najveću koncentraciju tih živaca koji se zovu fotoreceptori. Radi se o malim živcima koji primaju svjetlost koja ulazi u oko te je pretvaraju u električne impulse koji putuju do mozga koji nam omogućuje da jasno vidimo.
Žuta pjega tako je zadužena za centralni vid, sposobnost razlikovanja boja i detalja te čitanje i pisanje, dok je ostatak mrežnice zaslužan za periferni, odnosno lateralni vid. Žuta pjega, odnosno makula, kako i sam naziv kaže, žute je boje. Kompletna mrežnica oka inače je crvene boje, no jednim dijelom prevladava žućkasta boja, što je zapravo makula. Žuta boja nastaje zbog makularnih pigmenata, točnije luteina i zeaksantina, koje u organizam unosimo hranom, osobito zelenim lisnatim povrćem. Ovo je dokaz kako je cjelokupan metabolizam povezan te kako pravilna prehrana ima važan utjecaj na zdravlje očiju.
Koje su najčešće bolesti?
Obrisi i pravilne linije postali su vam iskrivljeni i valoviti? Kompletna slika vam je pomalo mutna i čini vam se kao da gledate kroz vodu? Signali su to koji vam upozoravaju na određene promjene u očnom sustavu, stoga se što prije valja uputiti na očni pregled. Prva pomisao kod ljudi u takvim situacijama najčešće je da imaju problema s dioptrijom, no stvarni problem ponekad se krije u makuli.
Postoji nekoliko bolesti oka koje znatno utječu na zdravlje žute pjege i ugrožavaju vaš vid, a među njima je i senilna makularna degeneracija. Riječ je o postupnom oštećenju oblika i funkcije žute pjege do kojeg obično dolazi iza pedesete godine života. Senilna makularna degeneracija jedan je od glavnih uzročnika gubitka središnje vidne oštrine. Faktori rizika, osim dobi, mogu biti povišen krvni tlak, pretilost, pušenje, dugotrajno izlaganje suncu i obiteljska anamneza.
Bolest se dijeli u dvije skupine, suha i vlažna degeneracija. Suhi oblik povezan je s promjenama prouzrokovanim propadanjem stanica odgovornih za vid unutar mrežnice. Napreduje sporije od vlažnog, no svejedno s vremenom uzrokuje nepovratno smanjenu vidnu oštrinu. Vlažni oblik pak obuhvaća propadanje tkiva žute pjege baš kao i nakupljanje tekućine ispod makule te krvarenja. Ako se stanje pravovremeno ne liječi, nastat će ožiljci koji će uzrokovati trajna i neizlječiva oštećenja fotoreceptora te gubitak vidne oštrine.
Bolest u samom početku ne stvara nikakve probleme, ali s vremenom se vid počinje pogoršavati. Među najčešćim simptomima koje nikako ne biste trebali ignorirati su otežano čitanje, iskrivljene linije, problem razlikovanja boja i spora adaptacija vida prelaskom iz svijetle u tamnu prostoriju, poteškoće u vožnji…
Neke bolesti su nasljedne
Među bolestima žute pjege je i dijabetička makulopatija do koje dolazi kada se nakupljena tekućina, masnoće i bjelančevine stvore unutar makule. Do oštećenja krvnih žila dolazi radi povišene količine šećera u krvi, stoga je ova bolest jedan od najčešćih uzroka gubitka vida kod dijabetičara.
Centralna serozna retinopatija je bolest koja uzrokuje privremeno, a u rijetkim slučajevima i trajno zamućen vid. Do razvoja ove bolesti dolazi kada se ispod retine stvori tekućina i otekline koje izazivaju iskrivljen vid. Bolest većinom zahvaća samo jedno oko te pogađa mlađe muškarce. Srećom, veliki broj pacijenata kroz određeno vrijeme uspije povratiti dobar vid.
Distrofije žute pjege nasljedna su stanja koja utječu na centralni vid. Pojavljuju se već u ranom djetinjstvu, no mnogima se bolest dijagnosticira tek u odrasloj dobi.
Ruptura makule također u većini slučajeva zahvaća samo jedno oko te može izazvati iskrivljen i zamućen vid ravnih linija. Riječ je o maloj praznini unutar žute pjege te zapravo nije sasvim poznato što je stvarni uzrok ove bolesti. Važno je pravovremeno započeti liječenje injekcijama ili operacijom jer u suprotnom može doći do trajnog gubitka vida.
Distrofije žute pjege nasljedna su stanja koja utječu na centralni vid. Pojavljuju se već u ranom djetinjstvu, no mnogima se bolest dijagnosticira tek u odrasloj dobi. Najčešći oblik makularne distrofije je Stargardtova bolest. Prvi simptomi se uglavnom pojavljuju u dobi do 20 godina, a očituju se kroz zamagljen vid, metamorfopsiju, poremećaj kolornog vida te adaptacije na tamu.
Kako prevenirati i reagirati na vrijeme?
Preventivni oftalmološki pregled od ključne je važnosti kod pacijenata starije životne dobi. Kakve se promjene događaju unutar oka te je li ugrožena žuta pjega, može se utvrditi jednostavnim širenjem zjenica. Sve početne promjene mogu se uspješno izliječiti pravovremenom reakcijom i adekvatnom terapijom. Konkretno, senilna makularna degeneracija je složena bolest koja, između ostalog, ovisi i o genetici, stoga se ne može potpuno spriječiti. Ipak, zdravim načinom života i pravilnom prehranom moguće je odgoditi pojavu ove bolesti ili pak prevenirati njezino napredovanje.
Rani oblici starosne degeneracije makule mogu se usporiti upotrebom vitaminskih kapsula. Antioksidativni vitamini kao što su vitamini C i E, lutein, zeaksantin, beta/karoten i cink mogu zaštiti makulu od propadanja i gubitka vida, dok se napredni oblici liječe posebnom vrstom injekcija za oči. Bolest se može prevenirati ili usporiti i promjenama životnih navika, primjerice prestankom pušenja, češćom konzumacijom zelenog lisnatog povrća, nošenjem sunčanih naočala, brigom o krvnom tlaku i tjelesnoj težini te korištenjem dodataka prehrani za zdravlje očiju.
Provjerite vid s pomoću Amslerovog testa
Amslerov test, odnosno Amslerova mreža je test koji koriste oftalmolozi i optometristi za otkrivanje problema s vidom koji nastaju uslijed oštećenja makule ili vidnog živca. Ako spadate u rizičnu skupinu za razvoj degeneracije makule ili neke druge bolesti oka, možete koristiti ovaj test kod kuće, no naravno, to ne znači da biste trebali preskočiti pregled kod stručnjaka.
Ako inače nosite naočale, nosite ih i za vrijeme testa. Sjednite ispred računala na uobičajenoj udaljenosti, kako ste navikli. Prekrijte najprije jedno oko te se fokusirajte na točku koja se nalazi u središtu mreže. Isti postupak ponovite na drugom oku.
Sve linije trebaju biti ravne, kvadrati trebaju biti jednake veličine, križanja pod pravim kutom, a slika mora biti jasna i bez sjena. Ukoliko vidite iskrivljene, zakrivljene ili mutne linije, ako one djeluju isprekidano ili ih uopće nema, obratite se oftalmologu.
(Ordinacija.hr)
