Pod zdravstvenim nadzorom specijaliste medicine rada su samo radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada te radnici koji rade i druge poslove za koje je predviđeno prethodno i redovito utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za rad sukladno posebnim propisima.
Službe medicine rada, kako stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sastavni su i nezaobilazni dio većeg sustava koji se brine za smanjenje opasnosti i štetnosti na radu, siguran rad i zaštitu zdravlja na radu. Njihova su funkcija aktivnosti koje se odnose na radno mjesto, one koje su usmjerene na radnika i njegovo zdravlje te djelatnosti koje obuhvaćaju informiranje i izobrazbu. Također, veliku ulogu imaju i pri povratku radnika na posao nakog dužeg bolovanja, a kako taj proces funkcionira te tko donosi konačnu odluku, pitali smo Službu za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
1. Koja je uloga medicine rada u slučaju povratka zaposlenika na posao nakon dugotrajnog bolovanja?
U području zdravstvenog osiguranja utvrđivanje radne sposobnosti je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ugovornih subjekata, a privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanje te prestanak bolovanja ocjenjuje izabrani doktor obiteljske medicine.
Radnici koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, definirane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, te radnici koji rade na poslovima za koje je posebnim propisima propisano prethodno i redovito utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, jedini su koji nakon dužeg bolovanja, a prije povratka na posao, moraju obaviti zdravstveni pregled kod nadležnog specijalista medicine rada. Na tom pregledu specijalist utvrđuje njihovu zdravstvenu sposobnost za obavljanje određenog radnog mjesta.
2. Koji su najvažniji medicinski faktori pri odlučivanju o povratku na posao? Jesu li to nalazi, subjektivni osjećaj bolesnika, mišljenje specijaliste…?
Specijalisti medicine rada ocjenjuju zdravstvenu sposobnost za rad ovisno o uvjetima i rizicima prisutnim u radnim procesima. Taj postupak obuhvaća uvid u zahtjeve radnog mjesta radnika, klinički pregled radnika, specijalističke nalaze dijagnostičke obrade i liječenja te nalaze dijagnostičke obrade u ordinaciji medicine rada.
3. Postoji li u okviru medicine rada neka vrsta psihološke podrške prilikom povratka na posao?
U okviru medicine rada ne postoji psihološka podrška prilikom povratka na posao. Iako ne postoji, u okviru ocjene zdravstvene sposobnosti za rad, na pojedinim poslovima ocjenjuje se i psihička sposobnost za obavljane navedenih poslova pri čemu se dobiva uvid u psihičko funkcioniranje radnika.
4. Preporučuje li se u slučajevima dužeg bolovanja postepeni povratak na posao, u smislu skraćenog radnog vremena, jednostavnije radne dužnosti… Postoji li zakonski okvir koji regulira obveze poslodavca?
Kada izabrani doktor obiteljske medicine utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti osiguranika, izabrani doktor obiteljske medicine može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana. Navedeno je regulirano u članku 46 Zakona o obvezatnom zdravstvenom osiguranju.
5. Tko donosi konačnu odluku o sposobnosti za rad? Je li to liječnik opće prakse, specijalist ili medicina rada?
U području zdravstvenog osiguranja utvrđivanje radne sposobnosti je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ugovornih subjekata, a privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanje, ocjenjuje izabrani doktor obiteljske medicine.
Za potrebe tržišta rada utvrđivanje radne sposobnosti je u nadležnosti specijaliste medicine rada/ rada i sporta. Pod zdravstvenim nadzorom specijaliste medicine rada su samo radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada te radnici koji rade i druge poslove za koje je predviđeno prethodno i redovito utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za rad sukladno posebnim propisima.
Radnici koji ne rade na poslovima s posebnim uvjetima rada nisu obavezni ići na pregled nadležnog specijaliste medicine rada. Ta skupina radnika može sukladno Zakonu o zaštiti na radu, na svoj zahtjev tražiti od poslodavca da ih jednom u pet godina pošalje na zdravstveni pregled kod nadležnog specijaliste medicine rada te tada se isto ocjenjuje njihova zdravstvena sposobnost za rad.
U području mirovinskog osiguranja utvrđivanje radne sposobnosti je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).
Prema članku 48. zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranika kojem je, nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije, zdravstveno stanje takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, liječnik obiteljske medicine upućuje na ocjenu radne sposobnosti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Liječnik obiteljske medicine upućuje na ocjenu radne sposobnosti u HZMO i radnika/osiguranika kojem privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti.
6. Što se događa u slučaju kada se zaposlenik nije spreman vratiti na posao, ali je službeno proglašen radno sposobnim?
Može u dogovoru s liječnikom obiteljske medicine i poslodavcem pokušati raditi na pola radnog vremena 60 dana. To samo vrijedi za radnike koji su bila na bolovanju minimalno 6 mjeseci, no može zatražiti i zatražiti pregled specijaliste medicine rada.
(Ida Balog)
