Došlo je ljepše vrijeme i gdje god pogledate možete vidjeti ljude kako se voze na biciklima
A to nije ni čudo s obzirom da je bicikl dobar
iz uistinu mnogo razloga – osim što vi stječete kondiciju, gubite kile i
oblikujete mišiće, ako ste biciklom zamijenili automobil, onda čuvate i okoliš.
A bitan je i povoljan utjecaj na zdravlje – redovitom vožnjom možete značajno
smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog tlaka, povećati
izdržljivost organizma, utjecati na poboljšanje probave i smanjenje
stresa… Vožnja biciklom jedan je od najefikasnijih načina vježbanja
koji postoje, zbog toga ćemo s vama podijeliti 6 važnih razloga zbog kojih
biste ga trebali početi voziti.
1. Sagorijeva kalorije
Bicikliranjem se na lagan način troše kalorije i ovo je jedna od najboljih
aktivnosti za skidanje suvišnih masnoća. Žena koja ima oko 60 kilograma ako
vozi 20 – 25 km/h
sagorijeva do 480 kalorija u 60 minuta. Ako vozi 25 – 30 km/h do 600 kcal, 30 – 35 km/h do 700 kcal i preko
35 km/h
do 950 kcal.
2. Možete vježbati usput
Pod ovim mislimo da je moguće odraditi „vježbu“ na putu, recimo, do posla. Ako
živite desetak kilometara udaljeni do posla, definitivno biste trebali početi
odlaziti na posao bickilom. Ako ste unutar te udaljenosti i ako se odlučite
biciklirati do posla samo dva puta tjedno sagorjet ćete 3.000 kalorija – što je
više od pola kilograma mjesečno. I ako živite dalje ima rješenja – dovezite se
autom dio puta pa nastavite biciklom. Ili naprosto odvojite nekoliko puta
tjedno vrijeme za vožnju biciklom.
3. Oblikuje mišiće
Biciklisti su poznati po lijepo oblikovanim nogama. Nije ni čudo s obzirom da u
vožnji rade velike grupe mišića: mišići potkoljenice, mišići prednje i stražnje
strane natkoljenice, mišići stražnjice. No osim mišića nogu aktivni su i mišići
koji omogućavaju biciklistu zadržati pravilan položaj tijela – trbušni i mišići
donjeg dijela leđa. Kako vam rade core mišići, ali i tricepsi na rukama,
osobito ćete osjetiti ako se odlučite za vožnju na usponu.
4. Daje vam energiju
Osjećate se umorno i bezvoljno? Istraživanja su pokazala da je bicikliranje
povećalo razinu energije za 20 posto i smanjilo umor za 65 posto. Zbog čega?
Bicikliranje potiče vaš mozak da izlučuje neurotransmiter dopamin koji je
povezan s energijom. I ne morate se jako forsirati kako biste bili bolje volje
– ljudi iz istraživanja koji su pedalirali sporim do umjerenim tempom tri puta
tjedno najbolje su se othrvali umoru.
5. Čuva vaše zglobove
Dok se vozimo na biciklu tijelo je u sjedećem položaju, pa za razliku od
trčanja, nema stresa na zglobove nogu, koljena i kralježnicu (i smanjuje se
opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem). No morate pripaziti kako
ćete namjestiti/podesiti bicikl – koljeno bi vam, kad je pedala dolje, trebalo
biti lagano savijeno (oko 25 stupnjeva).
Ako su vam noge previše ispružene ili
savijene, namjestite sjedalo ili otiđite u servis gdje će vam ga oni najbolje
namjestiti.
6. Čuva vaše srce
Srčane bolesti jedan su od najčešćih uzroka smrti žena u svijetu, a dva najveća
rizika su visok tlak i povišeni kolesterol. Jedno istraživanje obuhvatilo je 32
žene koje su vozile bicikl umjereno do jakim tempom tri puta tjedno, po barem
pola sata. Nakon pola godine njihov se tlak značajno snizio, kao i kolesterol,
a ne treba ni govoriti koliku su kondiciju stekle. Upravo zato, za najbolji
učinak, trebali biste pronaći neku trasu na kojoj ćete moći voziti bez
prestanka barem posla sata, savjetuju liječnici.
Koliko i kako voziti bicikl?
Nakon odabira bicikla i svih podešenja, te nabavka najosnovnije opreme, treba
krenuti na vožnju.
Portal Orlandofit.hr predlaže da trening-vožnja u početku
traje od 20 do 25 minuta, frekvencijom od dva puta tjedno. Čim se dođe do
osjećaja ugode i laganog savladavanja tog zadatka, a sa ciljem povećanja
izdržljivosti, povećajte frekvenciju na tri do četiri puta tjedno.
Sljedeći zadatak
je povećanje udaljenosti odnosno trajanja vožnje, ali sa zadržavanjem iste
frekvencije rada srca. Na taj način će se kroz određeni vremenski period
povećavati i kondicija.
Zapravo osnovni princip u početku planiranja treninga je sljedeći: prvo
povećavati frekvenciju broja treninga (broj treninga kroz tjedan), zatim
udaljenost vožnje odnosno trajanje treninga, a tek na kraju povećavati intenzitet
treninga, tj. frekvenciju rada srca. Za kontrolu rada srca i kontrolu treninga
idealno je koristiti se srčanim monitorom koji nam u svakom trenutku prikazuje
frekvenciju rada srca i na taj način pomaže u određivanju osnovnih postavki
treninga.
Izvor: Žena.hr
