Matthew Sachs, znanstvenik koji je vodio istraživanje na Harvardu, kaže kako je oduvijek bio fasciniran time da “skup nota” može izazvati tako emocionalnu reakciju
Više od 200 ljudi sudjelovalo je u online testu osobnosti. Sachs je izabrao 20 od kojih se 10 naježi kad sluša glazbu, a druga polovica ne. Znanstvenici su pratili aktivnost u njihovim mozgovima dok je svirala glazba. Važno je naglasiti da su svi veliki obožavatelji glazbe, ali samo polovica je reagirala tako da su se naježili.
Razlike u tri dijela mozga
Kad je Sachs proučavao rezultate grupe koja se ježi i one koja ne, shvatio je da postoji velika razlika u tri ključna dijela mozga.
Oni koji se naježe kad slušaju omiljenu glazbu imali su više živaca u dijelu mozga koji je zaslužan za zvuk, potreban za slušanje, važan za osjećaje te u dijelu mozga koji povezujemo s emocijama.
Ono čime su se znanstvenici zapravo pozabavili jest pitanje – je li ta reakcija naučena ili ljudi prirodno imaju više tih živčanih vlakana pa zato tako reagiraju?
Robert Zatorre, neuroznanstvenik s Instituta Montreal Neurological na Sveučilištu McGill rekao je da su neke osobe posebno osjetljive na glazbu.
Nesebični ljudi češće pate od depresije
– Ne samo da pokazuju veliki interes za nju, već i u psihološkom smislu drukčije reagiraju, od kud dolazi i ta reakcija. Naježe se od zadovoljstva – ispričao je.
On je proveo istraživanje u svom laboratoriju i zaključio da postoji povezanost između zvučnog i emotivnog sustava, što je temelj zadovoljstva koji pruža glazba, a oni kojima se događa ovakva jasna reakcija na omiljenu glazbu, imaju snažniju vezu. Na kraju, znanstvenici se slažu da su ljudi koji imaju ovakvu reakciju zaista posebni.
Foto: Shutterstock
N.C.
