Čini se da je naše društvo shvatilo nešto naopako. Skloni smo imati visoko mišljenje o ljudima koji su izloženi velikom stresu, koji mogu podnijeti tone stresa, te onima koji žive pod velikim pritiskom.
Kad netko kaže:
“Stvarno puno radim” ili “Pod užasnim sam stresom”, naučeni
smo diviti mu se, čak ga i oponašati.
Na svu sreću,
postoji nepovrediv zakon emocionalnog okružja koji glasi otprilike ovako:
razina stresa jednaka je visini vašeg praga tolerancije na stres. Primijetit
ćete da su ljudi koji kažu “ja dobro podnosim stres” uvijek izloženi
velikim stresovima! Stoga, naučite li ljude kako povisiti prag tolerancije
stresa, dogodit će se slijedeće: prihvaćat će još više jurnjave i odgovornosti
sve dok se vanjska razina stresa ne izjednači s razinom njihove tolerancije.
Najčešće je potrebna kakva kriza da bi takva osoba postala svjesna svoje
ludosti _ ostavi ih supružnik, obole, ozbiljna ovisnost ovlada im životom –
nešto se dogodi što ih potakne da potraže novu strategiju.
Možda će vam se
učiniti neobičnim, ali kad biste se upisali na neki antistresni tečaj,
vjerojatno biste naučili kako povećati toleranciju na stres. Čini se kao
da su i psihoterapeuti pod stresom!
Ono što vam je
potrebno jest početi primjećivati svoj stres na vrijeme, prije no što
izmakne nadzoru. Kad osjetite da vam mozak juri, vrijeme je za obuzdavanje i
povrat ravnoteže. Kad vam životni raspored postane prekrcan, to je znak da je
vrijeme da ga usporite i ponovno ocijenite što je važno, umjesto da obavite sve
što vam je na popisu – pa što bude. Kad vam se čini da na sve ono što morate
učiniti nemate utjecaja i to činite nevoljko, nemojte zasukati rukave i
“prihvatiti se posla”; puno je bolja strategija opustiti se, nekoliko
puta duboko udahnuti i otići u kraću šetnju. Morate se uhvatiti u stresu u
početku, dok se još može obuzdati; u protivnom će vaš stres biti poput lavine
koja se valja nizbrdo. Dok je lavina mala, može se zaustaviti. No, kad se
zahukta, to je teško, a možda i nemoguće, učiniti.
Ne morate se
zabrinuti da nećete stići sve obaviti. Kad vam je glava bistra i smirena, a
razina stresa snižena, bit ćete djelotvorniji, i bit će vam zabavnije. Kad
snizite toleranciju na stres, otkrit ćete da ste izloženi manjoj količini
stresa, ali i da vam na um padaju kreativne zamisli glede rješavanja preostalog
stresa.
“Ne mari za
male stvari”, Dr. Richard Carlson, str. 45.
Algoritam,
Zagreb, 1998.
