Dječje emocije – mjesec po mjesec

mama-beba-dijete-roditelj-ljubav

U samom početku emocionalnog razvoja djeteta javljaju se spontane emocionalne reakcije koje su naslijeđeni mehanizmi reagiranja. Kasnije, kroz daljini razvoj ta osoba postaje i ostaje vrlo važna u djetetovu životu i kroz nju dijete uči o ljudima i svijetu te postaje sposobno uredno razvijati svoje emocije te adekvatne reakcije na njih.

Jedno je sigurno: kada prvi puta ugledate svoje dijete, preplavi vas bujica osjećaja. Od tog trenutka nadalje vaš život trajno je obojen snažnim emocijama u odnosu na vaše dijete.

A što, kako i kada osjeća vaše dijete?

U samom početku emocionalnog razvoja djeteta javljaju se spontane emocionalne reakcije koje su naslijeđeni mehanizmi reagiranja. Njima dijete privlači pažnju na svoje životno važne osnovne potrebe te izražava ugodu ili neugodu. Pozitivno emocionalno stanje dijete izražava smiješkom, gugutanjem, pozornim gledanjem dok plače, mrštenjem i izrazom gađenja izražava negativno emocionalno stanje. Već u tom vrlo ranom razdoblju razvoja stvara se interakcija djeteta s njegovom okolinom. Ono je u stanju reagirati na ton kojim mu se obraća odrasla osoba (nježan glas stvara ugodu, grub glas dovodi do plača). Dijete upoznaje roditelje i druge ljude, uspostavlja kontakt s osobom koja zadovoljava njegove potrebe, koja ga umiruje, gleda, sluša.

Kasnije, kroz daljini razvoj ta osoba postaje i ostaje vrlo važna u djetetovu životu i kroz nju dijete uči o ljudima i svijetu te postaje sposobno uredno razvijati svoje emocije te adekvatne reakcije na njih. Kako su reakcije na emocije nedjeljive od samih emocija govorimo o socio-emocionalnom razvoju djeteta koji se kroz sljedeće mjesece odvija kroz razvojne faze u koje karakteriziraju određena, uvijek ista, ponašanja:

Od tri mjeseca do šest mjeseci

U igri s djetetom javlja se "socijalni smješak“. Na taj način dijete daje do znanja da uživa u socijalnom kontaktu s poznatim osobama. Smješka se i vlastitom odrazu u ogledalu te se spontano smije u ugodnim situacijama. Plačem reagira na nezadovoljstvo ili na pojavu nepoznate osobe. Sposobno je reagirati na vlastito ime. U stanju je prepoznati osnovna emicionalna stanja majke. Do kraja šestog mjeseca života dijete izražava sve četiri primarne emocije (ljutnja, strah, radost i tuga).

Od šest do devet mjeseci

Dijete sada povezuje ton glasa i izraz lica za razumijevanje osnovnog emocionalnog stanja odrasle osobe. Svjesno traži podatke o emocionalnom stanju majke, kao uporište za vlastito ponašanje i vlastite emocionalne reakcije.

Od devet do 12 mjeseci

Dijete je duboko vezano uz jednu osobu iz svoje okoline (najčešće majku) te plače ako ta osoba napusti prostoriju. Sramežljivo je i rezervirano prema nepoznatim osobama. Uživa u imitativnim igrama (imitira aktivnosti, zvukove i geste).

Od jedne do dvije godine

Svjesno je da se razlikuje od drugih ljudi, doživljava sebe kao individuu. Želi biti samostalno te pokazuje ponos i zadovoljstvo novim postignućima. U ovom periodu počinje pružati otpor. Veseli se društvu druge djece iako još nema zajedničke socijalne igre.

Od dvije do tri godine

Razumije da je dječak ili djevojčica. Svjesno je vlastitih i tuđih emocija. Ima promjene raspoloženja te se srami ako ga se uhvati da radi nešto što ne bi smio. Ipak, često ustraje u vlastitim htijenjima i ne sluša odrasle (ispituje njihove reakcije). U stanju je sebe okarakterizirati kao dobrog, zločestog, lijepog i sl.

Promatra ili se igra u manjoj grupi djece (do troje djece) gdje sudjeluje u jednostavnim grupnim aktivnostima kao što su pljeskanje ili pjevanje. U igri s odraslom osobom rado dijeli uloge (ti budi mama, ja ću biti tata i sl.). Posesivno je u odnosu na vlastite stvari za koje se bori te ponekad agresivno reagira prema vršnjacima i odraslima.

Od tri do četiri godine

Sebe doživljava kao cjelovitu osoba s tijelom, mislima i osjećajima. Samostalnije je. Samostalno pere ruke i na opomenu briše nos. Kraće vrijeme može biti odvojeno od roditelja. Preferira igru s drugom djecom. U igri ponekad surađuje s drugom djecom. Tada dijeli igračke ako ga se zamoli.

Voli igre s jednostavnim pravilima. Vrlo je inventivno u igri te često ta pravila mijenja. Ima bujnu maštu koju ponekad ne razlikuje od stvarnosti. Zamišlja da su mnoge nepoznate slike čudovišta. U igri glumi kompleksnije aktivnosti (servira imaginarne kolače). Pronalazi rješenja za konflikte. Pokušava se nagoditi ("dat ću ti ovu igračku ako ti meni daš ovu“).

Od četiri godine do pet godina

Želi biti poput svojih prijatelja i stoga pokušava ugoditi svojima vršnjacima. Uglavnom prihvaća pravila, ali nerado gubi. Rado pjeva, pleše i glumi. Samostalnije je i samo odlazi do susjeda u zgradi. Razlikuje maštu od zbilje. Ponekad je vrlo zahtjevno, a nekad vrlo kooperativno. Počinje razumjeti moral (je li nešto fer, dobro ili loše). Uspoređuje se s drugima. Razvija prijateljstva. Uključuje se u imaginarnu igru s drugom djecom (igre se “kuće“ ili "presvlačenja“). Igra sve više nalikuje stvarnim događajima u kojima se vježbaju i razne emocionalne reakcije primjerene raznim situacijama.

Kao što je vidljivo emocionalni razvoj važan je segment dječjeg života. Na roditeljima je "samo“ da dozvole djetetu emocionalni rast. Dopustite mu da se veseli, tuguje, bude ljutito, zadovoljno... baš onda kada se ono tako i osjeća.

 

 

Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i Stela Horvat, prof rehabilitator

 


Opširnije o autoricama, njihovim uslugama i razvojnim programima možete pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u našoj rubrici Halo doktore.

 Prati nas na Viber Public Chatu!