Moje dijete muca… Trebam li se zabrinuti?

djevojcica, dijete, shutterstock

Vrlo je uobičajeno da se zabrinuti roditelji djece u dobi od dvije do pet godina javljaju logopedu jer su primijetili da njihovo dijete ponavlja glas, slog, riječ ili cijelu rečenicu. Učestalost i trajanje ovakvog govornog ponašanja roditelji i okolina jasno percipiraju kao netipične za dotadašnji govorno-jezični razvoj djeteta. Mucanje koje se pojavljuje u ovoj dobi nazivamo razvojnim mucanjem i, prema podatcima, prisutno je u oko 80 posto djece urednog govorno-jezičnog razvoja. Dobra je vijest da se u vrlo velikom broju ovaj tip mucanja povlači sam od sebe te je danas u svijetu mucanje prisutno u otprilike jedan posto odraslih osoba.

Što je razvojno mucanje?

Razvojno mucanje je govorno ponašanje koje karakterizira iznenadno i učestalo ponavljanje, prekidanje ili produljivanje glasova, slogova ili riječi nakon što je dijete počelo govoriti posve tečno, spajajući riječi u rečenice.

Zašto se ovaj tip mucanja javlja u ranoj dobi?

Razdoblje između druge i pete godine života vrlo je osjetljivo razdoblje govorno-jezičnog razvoja. U dobi od dvije godine djeca počinju spajati dvije ili više riječi u rečenicu. Izgovor je nepravilan, tempo govora je sporiji, a svaki slog jednako naglašen. Između druge i treće godine rečenice postaju dulje, javljaju se višesložne riječi, riječi koje djeca često sama ni ne razumiju te počinju brže govoriti. U toj dobi ekspresivni rječnik (broj riječi koje dijete koristi) još nije velik, izražavanje misli nije usavršeno, a pokreti govornih organa daleko su neprecizni. Ipak, postoji izrazita želja za komunikacijom, dijete mnogo toga razumije i želi reći, a još više saznati i postavljati bezbroj pitanja.

Često dolazi do nesrazmjera između razvoja jezika (razmišljanja) i razvoja preciznih pokreta govornih organa pa dijete postaje sklono čestim zapinjanjima ili gutanju dijelova riječi, posebice kada je opterećeno kompliciranim jezičnim informacijama. Sve to popraćeno je i velikim emocionalnim uzbuđenjem.

Počinju se javljati netečnosti u govoru u obliku ponavljanja početnog sloga (najčešće na početku izjave, tj. rečenice), ponavljanje jednosložne ili dvosložne riječi, ali ne više od dva puta. Djeca ponavljaju cijelu riječ ili čak cijelu rečenicu. Ponekad mogu umetnuti poneki slog, ali samo jednom (npr.: "Želim ići u uh, park"). Mogu ponekad i izmijeniti rečenicu (npr.: "Tamo je... vidjela sam macu"). Rijeđe se mogu pojaviti napete stanke (npr.: "Mama kupiš mi ((stisnuta usta, prekinut govor)) čokoladu?"). U dječjem govoru mogu se primijetiti zbunjujuće misli, nesigurnost o onome o čemu govore, razmišljanje jesu li to na dobar i pristojan način izgovorili, jesu li to izgovorili onako kako očekuju njihovi roditelji. Dijete nije svjesno da mu govor izaziva bilo kakvu poteškoću.

Navedeno govorno ponašanje prirodno je na određenom razvojnom stupnju. Tijekom daljnjeg razvoja mišljenja i govora dijete se zauvijek oslobađa zapinjanja u govoru. No kod neke će se djece razviti početno mucanje. Zašto se to kod neke djece događa i kako se to točno događa još uvijek nije poznato. Postoje razlozi za vjerovanje kako su mnogi oblici mucanja genetski određeni, tj. neka djeca imaju predispozicije ili određenu urođenu sklonost prema mucanju. Ono što znamo jest da se mucanje češće pojavljuje kod dječaka nego kod djevojčica (2,5:1) te da se nikada ne pojavljuje "samo od sebe" ili zbog šoka, iako se tako može učiniti na prvi pogled. Mucanje možemo zamisliti kao golemi ledenjak koji se stvara tijekom dugog vremena dok je to što se može pojaviti iznenada, samo vršak, vanjski simptom govornih grčeva. Postoje mnogi tzv. okidači koji će potaknuti pojačavanje netečnosti u govoru:

  • promjena mjesta stanovanja, škole ili vrtića
  • svađe roditelja u prisustvu djeteta/ razvod roditelja
  • bolest ili smrt bliskog člana obitelji
  • rođenje brata ili sestre
  • stresni događaji u životu djeteta i njegove okoline.

Vrlo je bitno razlikovati razvojna dječja zapinjanja u govoru od početne pojave mucanja i reagirati na vrijeme. O tome kako razlikovati ove dvije važne pojave i što roditelj može učiniti kako bi pomogao svom djetetu čitajte za 14 dana.

 


Autorica teksta:
Stella Rožman, prof. logoped

 

Opširnije o autoricama Kabineta Korneo, njihovim uslugama i razvojnim programima možete pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u našoj rubrici Halo doktore.

 Prati nas na Viber Public Chatu!